FOTO: JEZERA IMOTSKE KRAJINE – Prološko blato

Prološko blato nalazi se na zapadnom dijelu Imotskog polja i predstavlja poplavno krško polje koje sezonski poplavljuje
102384524_135545694805929_2288421672192635100_o

Imotsko polje jedno je od najvećih krških polja u Hrvatskoj. Nalazi se u zaleđu središnjeg dijela Dalmacije, ukupne površine 95 km2, od čega se 45 km2 nalazi u Hrvatskoj, dok se ostatak nalazi u Bosni i Hercegovini i naziva se Bekijsko polje. Dinarskog je smjera pružanja, SZ-JI, duljine 33 km i širine od 1 do 5 km te na nadmorskoj visini od 250 do 270 m n. m.

Prološko blato nalazi se na zapadnom dijelu Imotskog polja i predstavlja poplavno krško polje koje sezonski poplavljuje. Prološko jezero nalazi se u istočnom dijelu Prološkog blata i ono nikad ne presuši. Prološko blato zaštićeno je kao Značajni krajobraz 1971. godine, a razvijen je i sportsko-rekreacijski ribolov. U širem području nalazi se značajan arheološki lokalitet, ostaci nekadašnjeg franjevačkog samostana na otočiću Manastir. Izgrađen je za vrijeme turske vladavine, te su u periodu od 1600. do 1715. god. u njemu živjeli imotski franjevci, nakon čega je napušten i porušen. Danas je u vrijeme visokih voda otok, te je vjerojatno tako služio i za obranu od Turaka. Ostaci samostana nalaze se na zapadnoj padini otoka, a sačuvani su suhozidi i kamene klupe na putu do blata/jezera. Ostaci franjevačkog samostana na otočiću Manastir u Prološkom blatu predstavljaju izuzetno vrijedan dio imotske kulturne baštine. Također, samostan je dokaz da razina jezera u području Prološkog blata nije nikad bila toliko visoka da bi poplavljivala otočić Manastir.

Prološko blato prihranjuje se rijekom Ričica koja izvire u Bosni i Hercegovini i protječe kroz istoimenu akumulaciju (koristi se i naziv Zeleno jezero). U 18. stoljeću izgrađeni su odvodni kanali, te je 1947. god. završen odvodni tunel u dužini od 1650 m kako bi se spriječilo plavljenje Prološkog blata.

Od velike važnosti je voda iz ovog jezera koja natapa oranice i vinograde te time zapravo hrani cijelu krajinu. Najveća dubina jezera za višeg vodostaja je oko 35 metara. Na istočnoj strani jezera sagrađen je nasip koji višak vode ispušta u kanal prema Kamenmostu u rijeku Vrljiku.

Krenica je malo okruglo jezero smješteno uz Prološko blato. Rijetko presušuje, a dubina mu je 10-ak metara. Pristup do Krenice i Prološkoga blata je jednostavan zbog mnogobrojnih putova po Imotskom polju tijekom sušne sezone.

U prvoj polovici listopada 2004. godine nakon lakšeg potresa u jugozapadnom djelu Prološkog blata, u predjelu zvanom Bućuša, utonulo polje u promjeru oko 70 metara. Tih dana je padala i kiša. Dubina novonastalog jezera tada je iznosila oko 5 metara. Iz krškog podzemlja počela je 14. listopada 2004. g. navirati velika količina vode pomiješana s tlom i muljem. Sada se procjenjuje da je dubina jezera povećana na 10 – 12 metara te otada privlači sve veću pozornost mještana. Jezero još nema službeno ime, a najčešći je prijedlog da se nazove Bućuša.

IZVOR: „Geopark Imotska jezera“
Foto: Luka Kolovrat

Imotski
Proložac
Zanimljivosti