Blagdan je Tijelova: Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak

Blagdan je Tijelova, blagdan koji se slavi u prvi četvrtak poslije nedjelje Presvetoga Trojstva, odnosno na deveti četvrtak nakon Uskrsa, a njime Katolička crkva slavi ustanovljenje euharistije na Veliki četvrtak.

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo, a naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovo Tijelo. Blagdan je ujedno spomen na ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri, na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

Na zamolbu sv. Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji dao uvesti blagdan Presvetog Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sv.Julijana i njeni suvremenici širili su ideju toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo godine 1263. u mjestu Bolseni u Italiji. Jedan je svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ova dva događaja tadašnji papa Urban IV. 08.09.1264. objavljuje bulu kojom ustanovljuje blagdan Tjelova (Euharistije) želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu. No brza smrt ga je spriječila u tome. Tek u 14. st. papa Ivan XXII. širi blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Događaj, sličan onome u Bolseni, zbio se god. 1411. i u Hrvatskoj, u Ludbregu. Za najvažnijeg dijela sv.mise –pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik je posumnjao u ovo čudo.

Tada je ugledao da se u kaležu nalazi prava svježa krv. Silno zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem, brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu. Taj događaj temeljito je ispitivao papa Julije II. (1503-1513.).Zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu ali je dozvolio javno štovanje relikvije što čini i njegov nasljednik papa Leon X.

Svetkovina Tjelova je povezana sa procesijama. Prva Tjelovska procesija održana je u Kölnu sedamdesetih godina 13. stoljeća. Taj običaj se u 14. st. raširio po mnogim katoličkim zemljama. U procesiji svećenik u monstranci (pokaznici) nosi posvećenu hostiju, dok puk pjeva, moli i nosi cvijeće.