Završava ljetno, počinje zimsko računanje vremena
Armin Durgut/PIXSELL Pomicanjem kazaljki za jedan sat unatrag, u noći s 26. na 27. listopada završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena. Promjena donosi sat više sna, ali i podsjetnik na stoljetnu raspravu o tome ima li ova praksa još uvijek smisla.
Prema Vladinoj uredbi, ljetno računanje vremena ove je godine trajalo od kraja ožujka do 26. listopada. Prvi će radni tjedan nakon promjene, kao i svake godine, donijeti privikavanje na raniji mrak i promjene u dnevnom ritmu.
Ideja o pomicanju sata stara je više od stoljeća. Još ju je u 18. stoljeću spomenuo Benjamin Franklin, smatrajući da se tako može bolje iskoristiti dnevno svjetlo. U praksi su sustav prvi uveli Nijemci tijekom Prvog svjetskog rata, a ubrzo su ih slijedile i druge države koje su tražile načine za uštedu energije.
U Hrvatskoj se ljetno i zimsko računanje vremena primjenjuje od 1983. godine, u skladu s europskim propisima. Prelaskom na zimsko računanje, skuplja električna energija obračunavat će se od sedam do 21 sat, a jeftinija od 21 do sedam ujutro.
Unatoč početnoj ideji o energetskoj učinkovitosti, brojna istraživanja posljednjih godina pokazala su da pomicanje sata može remetiti bioritam i smanjiti radnu učinkovitost. Stručnjaci upozoravaju na privremene poteškoće sa spavanjem, koncentracijom i raspoloženjem, osobito kod djece i starijih osoba.
Europska unija još je 2018. predložila ukidanje pomicanja sata i prelazak na jedinstveno računanje vremena, no zajednički dogovor među državama članicama još nije postignut. Do tada, praksa se nastavlja – a kazaljke se, barem još ovu godinu, vraćaju unatrag.
