Blankini križari predstavljeni u Zmijavcima i Runoviću, Koštro: Narod nije želio komunizam!
O hrvatskim križarima ponovno se pričalo u Imotskoj krajini, prostoru koji je kako kažu izlagači za vrijeme djelovanja križarskih skupina bio prilično aktivan. Nepoznato pak ostaje kako je nastao naziv križari.
U Zmijavcima i Runovićima predstavljene su u subotu dvije knjige autorice i povjesničarke Blanke Matković „Od Vrana do Biokova“ i „Od Vrana do Žabe“, koje govore upravo o tome, djelovanju križarskih skupina na navedenom prostoru za vrijeme jugoslavenskog režima i doba UDBE.
Ovu složenu i do dana danas „kontroverznu“ temu u zmijavačkom Domu kulture kao uvodničar u samu bit promocije prezentirao je prof. Dragutin Stjepan Koštro, čiji se djed također našao na popisu križara. Posljednji imotski križar bio je, kažu, Nediljko Mate Piplica.
-Pavelić nije bio zainteresiran za križarske skupine. Križarske skupine djelovale su odvojeno. Njihov motiv bio je „Za Isusa Krista protiv komunista“. Narod nije želio komunizam- kaže Koštro.
Matković je u Zmijavcima za svoje knjige kazala kako su prošireni doktorski rad, a čije glavne radnje započinju u jesen 1944. godine.
-Nepoznato je kako je nastao naziv križari, no počeo se koristiti u Slavoniji. Križarski naziv nastaje i na području Posušja i Imotskog. Križari su se najduže zadržali na prostoru srednje Dalmacije i to je područje bilo izrazito aktivno. Prednjačilo je u prelaženju križara na hrvatski teritorij. Takvo je kretanje prisililo UDBU na razne kombinacije. Križarske skupine davale su logističku potporu križarima i one su bile preteče Domovinskog rata. Ovo je vrlo složena tematika, zato knjige i jesu ovako opširne- kazala je Matković u izlaganju.
Dvije Blankine knjige sveukupno se protežu na 1650 stranica.
TEKST I FOTO: DARKO LONČAR
