Devastacija plaže u Podgori nasipanjem građevinskim otpadom

Ooga proljeća Željko Valčić za emisiju More izvještavao je o nasipanju plaže u Podgori. A nasipalo se, čim drugim nego usitnjenim građevinskim otpadom. Načelnik općine tada je nadugo i naširoko objašnjavao razloge za takvo nasipanje, odnosno devastaciju. No, prije desetak dana uz Podgorsku plažu zaronili su članovi sveučilišnoga ronilačkog kluba, javlja HRT.

– Kada smo ronili u plitkome dijelu do nekih 3-4 metra, taj dio je bio potpunosti nasut nekim antropogenim materijalom. Tu je bilo šljunka različitih dimenzija, nekakvih građevinskih instalacija, žica, vijaka. Na nekih 7,5 metara je zapravo fina prašina i zemlja koja je nasuta zajedno sa šljunkom i kamenjem. To prekriva cvjetnicu te su školjkaši koji tu inače obitavaju uginuli – kaže predsjednica Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu Marina Mašanović.

– S obzirom na nasipanje plaža nepoznatim materijalima, ugrožava se potpuni bio sistem u moru. Prekrivaju se morske cvjetnice koje su izrazito bitne za sve procese koji se događaju – kemijske i organske. Ugrožava se samo stanište jedinki koje obitavaju na tim područjima – dodaje potpredsjednica Podvodno istraživačkog kluba Sveučilišta u Splitu Dora Rabadan.

Plažu je trebalo sanirati. Olujno nevrijeme učinilo je svoje. Postoje i dozvole, međutim sanacija je, kažu, izašla iz dopuštenog okvira pa se mnogi pitaju kome se pogoduje – ugostiteljima, hotelima ili nekom novom koncesionaru plaže. Dvadesetak prijava poslano je na svih 5 inspekcija koje su nadležne za ovaj i slične slučajeve.

– Kako tomu stati na kraj?! Pa po meni bi se trebala poštovati zakonska regulacija i plaže bi se trebale nadohranjivati materijalom koji je sličan toj plaži ili koji je u blizini te plaže, a ne da se neki antropogeni materijal koji nema veze s tom lokacijom tu nasipava – upozrorava Marina Mašanović.

Šteta učinjena nasipavanjem, kako kaže načelnik općine Zoran Radonić, čistim biokovskim kamenom – veća je nego što se u prvi mah vidi.

– Nasipavanje obalnih područja također utječe na morske cvjetnice, naročito Posedoniju oceanicu koja je stanište mnogim komercijalnim gospodarskim vrstama, osobito dok su juvenilnom stadiju. Tada se one ondje skrivaju dok ne stasaju u jedinke da mogu samostalno obitavati u morskim sredinama. One ovako nemaju priliku nastaviti svoj život, a ugroženo je njihovo prirodno stanište – naglašava Dora Rabadan.

– Naravno da će se s vremenom taj biljni i životinjski svijet vratiti, međutim, očekujemo da će se iduće godine opet nasipavati tako da se cijelo vrijeme vrtimo u krug. Kad bi se jedno vrijeme to zaustavilo, naravno da bi se vratio život na tom području, smatra Marina Mašanović.

Općinskog vijećnika Zorana Radonića zanima koliko je sve to stajalo, a članica Skupštine TZ Podgore Vesna Grgasović smatra kako ovu devastaciju generacije koje dolaze neće oprostiti.