FOTO: LJEPOTE IMOTSKE KRAJINE Jezera Općine Lokvičići

Općina Lokvičići smještena je na sjeverozapadnom rubu Imotskog polja, nadomak Imotskog, na padinama i obroncima dalmatinskog zaleđa i prirodno je obilježena nizom prekrasnih krških jezera: Galipovac, Knezovića i Mamića jezero
97842778_125892132437952_6542615916419481600_n

Općina Lokvičići smještena je na sjeverozapadnom rubu Imotskog polja, nadomak Imotskog, na padinama i obroncima dalmatinskog zaleđa, između Biokova i Prološkog blata sa svojim brežuljcima i pašnjacima. Prirodno je obilježena nizom prekrasnih krških jezera: Galipovac, Knezovića i Mamića jezero. Ljepote tih jezera jedva su poznate i stanovnicima obližnjega Imotskog. Slično kao što je to slučaj s Crvenim i Modrim jezerom ove krške depresije posljedica su dugotrajnog i konstantnog okršavanja gornjokrednih vapnenaca.

Na prostoru od samo nekoliko kilometara nalazimo 12 geomorfoloških depresija od kojih su samo tri kontinuirano zapunjene vodom. Reljefno istaknuti i okršeni gornjokredni vapnenci prema istoku i samom rubu Imotskog polja dolaze u kontakt s najmlađim kvartarnim aluvijalnim naslagama. Kvartarne naslage nalazimo i na rubovima strmih litica u obliku sipara i slabovezanih breča. Sipari su nakupine odlomaka i blokova stijena pretežito uglastih oblika, nastalih padanjem i kotrljanjem te lomljenjem ili drobljenjem fragmenata različite veličine u podnožju strmih padina. Breče se sastoje od uglastog do poluuglastog stijenskog kršja većeg od 2 mm i cementa ili matriksa. Veličina fragmenata najčešće jako varira. Uglatost je posljedica kratkog transporta.

Najspektakularnije je svakako jezero Galipovac smješteno u dubokom grotlu, dimenzija otprilike 170 x 115 m. Dno jezera se nalazi na 262 metra nadmorske visine, a dubina jezera varira od 50 do 60 metara (Martinović 2006; Beževan 2018), po nekim informacijama i do 80 m. Pogled s glavne prometnice na sjeveru (vidikovac i odmorište, sl. 75. i 76.) otkriva strme vapnenačke litice na kojima se mogu uočiti slojne plohe različitog kuta nagiba i pružanja te rasjedni diskontinuiteti što ukazuje na tektonsku poremećenost podloge. Knezovića jezero dubine je 40 m te kao i Galipovac okruženo strmim liticama. Mamića jezero smješteno je najbliže Prološkom blatu. Dubina mu je oko 50 metara. I ovo je jezero okruženo strmim vapnencima s boranim i rasjednutim strukturama. Za ovo se jezero koristi i naziv Lokvičićko jezero zbog obližnjeg zaseoka Lokvičići (Martinović 2006).

Galipovac, Knezovića i Mamića jezero zajedno s Prološkim blatom i Imotskim poljem, koje je u tom području veći dio godine pod vodom, tvore jedinstvenu hidrogeološku cjelinu. Tijekom zimskih mjeseci i početkom proljeća vrela s platoa Studenaca i Ričica povećavaju svoj kapacitet te, zajedno s kišnicom, donose goleme količine vode koje se ulijevaju u zapadni dio Imotskog polja, povećavajući tako površinu Prološkog jezera, koje se razlije u Blato i poplavi 3 – 4 km2. Dubina vode u poplavljenom dijelu polja, tzv. Blatu, zna biti i do 6 m. Dno jezera Galipovac je muljevito, a voda je relativno bistra, osim u vrijeme pojačanog dotoka. Knezovića jezero ponekad zna presušiti (Martinović 2006), no to se događa izrazito rijetko u vrijeme ekstremnih hidroloških uvjeta. Voda u jezeru je izrazito bistra i duboka oko 40 m. Sva četiri jezera i poplavno područje Blato isprepleteni su ponikvama, suhim jezerima i brežuljcima.

(IZVOR: „Geopark Imotska jezera“)

Fotografije: Branimir Jukić i Luka Kolovrat

Lokvičići
Zanimljivosti