Grabovac: Vino spaja ljude, berba još nije gotova!

Još koji dan pa će nas i rujan napustiti. Već sada se zbrajaju minusi i plusevi ovogodišnje berbe grožđa po vinogradima. Netko će biti zadovoljan, netko ne, no stručnjaci kažu da je za većinu imotskog grožđa ova godina dobra, no ne i da je berba gotova.

Nikola, bliži nam se kraj ovogodišnje jematve. Kakvo je stanje u imotskim vinogradima i možemo li biti zadovoljni ovogodišnjom berbom grožđa?

Iako se bliži kraj berbe, ona još nije gotova. Ostalo je još za pobrati nekih crnih sorti, kasnijeg datuma dozrijevanja kao što je, primjerice, Cabernet Sauvignon. Što se tiče ovogodišnje berbe, i vinogradari i vinari mogu biti zadovoljni. Bez obzira na vremenske neprilike tijekom perioda sazrijevanja, kvaliteta i kvantiteta grožđa su zadovoljavajući. Tijekom srpnja i kolovoza imali smo sušne periode kada smo priželjkivali kišu, a početkom berbe smo htjeli suho vrijeme kako bismo sve mogli uredno pobrati, a dobili smo kišu. Unatoč tim vremenskim (ne)prilikama oni koji su bili strpljivi uspjeli su pobrati grožđe vrhunske kvalitete.

Kakva je gradacija imotske kujundžuše, a i ostalih sorti?

Kujundžuša je i ove godine pokazala zašto je najzastupljenija sorta u imotskom vinogorju. Iako je urod kujundžuše bio relativno visok, udio šećera u grožđu kujundžuše je bio zadovoljavajući. Nažalost, mnogi su vinogradari nakon velikih kiša krajem kolovoza i u rujnu požurili s berbom kako bi izbjegli trulež grožđa i propadanje uroda pa su samim time i mnoge kujundžuše imale manji udio šećera, no valja naglasiti da su kujundžuše pobrane u svom prosječnom roku berbe (u trećem i četvrtom tjednu rujna) imale zadovoljavajuće šećere.

Je li slador ove godine bio nizak?

Sladori, odnosno udio šećera u grožđu ove godine je bio zadovoljavajući. Ako usporedimo s prošlom godinom, sladori su generalno bili niži. Međutim, valja naglasiti da je urod prošle godine bio znatno niži, a s druge strane se ove godine požurilo s berbom pa je i to utjecalo na niže sladore. Naime, prošle godine je vegetacija krenula iznimno rano, a uz oštećenja od mraza urod je smanjen pa se i dozrijevanje još dodatno ubrzalo. Mnoge su kujundžuše lani pobrane već krajem kolovoza i početkom rujna. Ova godina je bila bliža prosjeku u smislu kretanja vegetacije i u smislu vremenskih prilika pa se i rok berbe trebao prilagoditi tome. Nažalost, mnogi su vinogradari, potaknuti prošlom berbom, odlučili ići u berbu u isto ili slično vrijeme kao i lani pa su tek nakon prerade shvatili da je rok berbe preuranjen. Stoga, treba svaku berbu promatrati zasebno i ako je moguće, uzorkovati grožđe prije same berbe kako bi se što više približili optimalnom roku berbe.

U nekim krajevima ptice su napravile štetu na grožđu. Do sad se nije puno čulo za takav slučaj. Znači li to da ponestaje hrane u prirodi ili je uzrok u nečemu drugom?

Primjetne su bile štete od ptica, prije svega golubova. To je nešto što je uzrokovano jednim dijelom sušom koja je trajala do kraja kolovoza, a drugim dijelom sve manjim uzgojem ratarskih kultura. Također, kod ovakvih situacija je bitna i veličina populacija pa su sve primjetniji i orlovi na našem nebu, što će sigurno za iduću godinu imati značajan utjecaj na populacije drugih ptica koje uzrokuju štete u vinogradima.

Ivo Cagalj/PIXSELL

Kakav je dojam na Vas ostavio ovogodišnji „Cvit razgovora“?

Cvit razgovora se pokazao kao pravi festival Kujundžuše, što mu je i prošireno ime. Tradicija koja već traje dugo godina ponovno je pokazala da vino spaja ljude, a i da Imotsko vinogorje ima puno toga za ponuditi vinskom svijetu. Mi, kao jedna mala vinska regija, se razvijamo i rastemo iz berbe uz berbu. Taj rast nije samo u količinama već i u kvaliteti, što me posebno veseli. Rad udruge „Cvit razgovora“ je od početka imao širi cilj. Ne samo povezivanje i poboljšanje vinogradarske i vinske proizvodnje već i same vinske kulture našega kraja. S obzirom na posjećenost samog festivala i na sve veći broj profesionalnih vinara, mislim da udruga „Cvit razgovora“ može biti zadovoljna sa svojim radom i da su mnogi ciljevi zadani u početku rada Udruge već ostvareni. Također, Udruga ima za cilj i trajan razvoj vinogradarstva i vinarstva imotskog vinogorja pa se samim time i njen rad u budućnosti treba povećati kako bismo mogli svijetu pokazati da imotska vina mogu stajati uz bok najvećim i najpoznatijim svjetskim vinima.

RAZGOVARAO: DARKO LONČAR