MERČEP: Školska sportska dvorana stvarat će jedinstvo cijele općine Šestanovac

U Šestanovcu su nas na samu Pepelnicu i početak korizme u uredu općine dočekali raširenih ruku, kao da su ovaj intervju žarko željeli, prije svega njen načelnik Martin Merčep s kojim smo sve dogovorili, a onda i ravnateljica tamošnje Osnovne škole „dr. fra Karlo Balić“, Nada Utrobičić s kojom smo otišli u obilazak školske sportske dvorane, koja samo što nije otvorena. O čemu se sve pričalo s načelnikom i što se događa u tom simpatičnom mjestu, raskrižju svjetova Splitsko-dalmatinske županije saznajte u daljnjim redovima.

Martine, glavni razlog našeg intervjua je nedavni sastanak Vas i Vaših susjednih kolega načelnika s ministrom demografije Ivanom Šipićem. Koji je bio glavni razlog sastanka i koje su glavne poruke ministra prema općinama konkretno prema samom Šestanovcu?

Ministar je tom prilikom posjetio općine: Šestanovac, Zadvarje, Cistu Provo i Lovreć. Zajednička tema svih nas bila je demografija i razvoj ovih krajeva u Dalmatinskoj zagori. Ministar je izrazio svoje zadovoljstvo i naveo da će njegovo Ministarstvo demografije i dalje poticati razvoj ovih područja. Pogotovo su bili zadovoljni dolaskom u Šestanovac kao i u druge susjedne općine jer su kroz svoje projekte vidjeli kako smo realizirali igrališta i druge sadržaje, koji su vrlo bitni za razvoj djece i mladih, njihovo druženje i okupljanje pa smo tako posjetili Dječji vrtić u Šestanovcu. Općina ih ima 42 u vrtiću i 180 djece u Osnovnoj školi od 1 do 8.razreda. Ministar je rekao da će kroz još druge programe poticati izgradnju školskih i sportskih malih igrališta za djecu, a bit će i nekih mjera za poduzetnike na ovim područjima, tako da smo zadovoljni tim brojkama što je tendencija rasta, a ne opadanja. Mislim da općinu Šestanovac čeka svjetla budućnost po pitanju demografije i razvoja standarda za mlade obitelji.

Natalitet u Vašoj općini nije problem, je li tako?

Nije problem! U blagom je rastu. Djece ima i ulaganje u nove vrtiće, igrališta ima smisla, kako bi ostvarili kvalitetu života mladih obitelji i njihove djece u tom području.

Na čemu se trenutačno radi u Šestanovcu?

Pri kraju je izgradnja školske sportske dvorane zatim izgradnja dijela gospodarske zone za zapošljavanje naših stanovnika, programi vezani za mlade preko Ministarstva demografije i razno – razni sadržaji koji će upotpuniti njihove izvanškolske aktivnosti. Radi se i na županijskoj cesti od Šestanovca do Katuna, nogostup i javna rasvjeta. Trenutačno se provode i katastarske izmjere čime se otvaraju perspektive za rješavanje zemljišnih knjiga i katastarskih čestica gdje se stvaraju perspektive u razvoju mladih i dolasku mladih obitelji. U Šestanovcu imamo razvoj sadržaja koji su vezani za poljoprivrednike. Tako ima nekoliko voćnjaka, maslinik, a rade se i solarne elektrane, koji doprinose jednoj zelenoj tranziciji, smanjenju ispušnih plinova i Co2 na okolinu. Općina Šestanovac je provela jedan projekt odvojenog prikupljanja otpada i to su oni najvažniji projekti.

Kada se otvori kapaciteti školske sportske dvorane će, vjerujem, ispuniti sve ono što Šestanovac od nje očekuje. Dokle su došli radovi na izgradnji i kada možemo očekivati njeno otvaranje?

Ne mogu reći točno u postotcima, ali mislim da će dvorana već za par mjeseci biti otvorena i u funkciji. Priželjkujemo da to bude za Dan općine i Dan Gospe Fatimske.

Kad smo već kod školske dvorane, podržavate li nastavu u jednoj smjeni?

Da, mi taj projekt nastave u jednoj smjeni imamo već desetak godina i jedna smo od prvih škola. Ujedno smo dva puta proglašeni za najljepši školski vrt južne Hrvatske. U to se ljudi imaju prilike uvjeriti i sami.

Otvaraju li se kakve pogodnosti i perspektive u Šestanovcu, spomenuli ste gospodarsku zonu?

Jedan dio gospodarske zone stavljen je u funkciju prije dvije godine i već je jedan projekt odrađen odnosno proizvodni pogon u kojem se sad odvija proizvodnja mobilnih sušara i trenutačno na tome radi negdje 12-15 ljudi, većinom domicilno stanovništvo. Cilj nam je dalje razvijati gospodarske zone kako bi se otvorile perspektive za naše ljude da ne bi morali ići „trbuhom za kruhom“, već raditi tu u općini Šestanovac.

Ima li ulagača, potencijalnih investitora u tu zonu?

Ima i za to vlada još veći interes. Zbog ovih katastarskih izmjera koje su u tijeku stvorit će se perspektive da se mogu riješiti imovinsko-pravni odnosi i da se mogu graditi novi proizvodni pogoni.

Dakle, katastarske izmjere su temelj daljnjeg razvitka te gospodarske zone u Šestanovcu?

Ujedno su i temelj razvitka stambenih područja za mlade i projekata općine. One su temelj da bi se bilo što dalje radilo i gradilo.

Vjerujem kako nema sredine u županiji koju ne muči problem s otpadom. Nedavno se i općina Šestanovac našla na popisu onih koji više ne bi trebali voziti otpad na Karepovac, dok je projekt Lećevica još daleko od otvaranja. Kako se vi u Šestanovcu s tim nosite i što kanite poduzeti?

Općina Šestanovac je suvlasnik zajedničkog komunalnog poduzeća „Peovica“ iz Omiša. To poduzeće pokriva tri općine i grad: Zadvarje, Šestanovac, Dugi Rat i Grad Omiš. Zahvaljujući upravi komunalne tvrtke Peovica, mi smo u postotku jedni od najvećih u odvajanju komunalnog otpada. Došli smo do nekih 40% i najjači smo u županiji po pitanju odvojenog prikupljanja. Kroz nekoliko projekata od Fonda za zaštitu okoliša nabavili smo mobilno reciklažno dvorište. Uspostavljeno je reciklažno dvorište u blizini Omiša, tako da imamo dobro organizirani odvoz i odvajanje komunalnog otpada. Mislimo da će se sad ovaj problem koji nastaje sa zatvaranjem Karepovca u doglednoj budućnosti riješiti dok se ne otvori Lećevica.

Po onom što se može vidjeti, Šestanovac je dosta ekološki čist. Ljudi su se znači privikli na razvrstavanje papira, plastike, stakla i željeza?

Da, to je proces koji se događa kroz edukaciju građanstva, da shvate značaj čistog i zdravog okoliša, a u krajnju ruku i pripadnosti svome kraju. Imamo dobru razinu svijesti, iako će se uvijek događati neki problemi. To odmah rješavamo.

Cesta od Šestanovca prema Zagvozdu preko Žeževice i Grabovca vapi za obnovom. Ne moram ni govoriti koliko ju žele u Grabovcu. Je li ona u planovima realizacije do kraja mandata ili će još malo pričekati?

To je državna cesta D62 i već je nekoliko puta bila u planovima izgradnje. Sad u zadnjem je napravljen projekt dijela da bi se radila u fazama, negdje oko dva i pol kilometra od Šestanovca put Grabovca do Zagvozda. U kontaktima smo s Hrvatskim cestama koje su vlasnik te ceste i investitor i nadamo se za koju godinu da bi se moglo početi s izgradnjom te ceste, koja je inače bila žila kucavica. Spajala je Šestanovac i Zagvozd sve do Vrgorca. Izgradnjom autoceste prestao je toliki njen značaj, ali i dalje predstavlja alternativu u slučaju bilo kakvih problema.

Šestanovac ima jednu svoju staru priču s izgradnjom aerodroma na Prpuši i ona se s vremena na vrijeme pusti u javnost, međutim, od aerodroma niti A. Na Prpuši se sade voćnjaci, niču vjetroelektrane. Znači li to da se od aerodroma odustalo u potpunosti ili imate možda neki tajni projekt u vidu?

Taj aerodrom je planiran županijskim prostornim planom i on je još važeći. On je još planiran po mojoj procjeni prije 20-ak godina i taj prostor kao takav bi sigurno bio pogodan za izgradnju aerodroma. Što će se događati dalje u perspektivi, ne mogu predvidjeti. S obzirom na to da se splitski aerodrom obnavlja mislim da bi za prvu ruku Prpuša imala perspektivu za izgradnju male sportske zračne luke, gdje bi se kroz to mogao vidjeti daljnji razvoj za taj veći aerodrom.

Nada još tinja, nije pokopana?

Nada nije pokopana! Da bi se radio jedan takav aerodrom, u taj projekt moraju biti uključeni svi: i općina i županija i država. Ako se te komponente spoje, onda postoje objektivne šanse da se to i realizira.

Ne moramo ni govoriti koja bi to perspektiva bila za sam Šestanovac pa i njegovo okruženje?

Sigurno! To možemo vidjeti i iz drugih sredina gdje se nalaze takve vrste aerodroma po Europi. Ne možemo ni naslutiti kakve bi se promjene dogodile kad bi se izgradila jedna takva zračna luka. Tu je potreban i dobar investitor, a za prvu ruku bili bi zadovoljni i da se napravi jedna mala zračna luka, koja bi sigurno bila pokazatelj za daljnji razvoj i perspektive te veće zračne luke.

Ako biste radili tu malu zračnu luku, u koju svrhu bi se koristila?

Najbolje da bude sportsko-turistička i ekonomski održiva.

Hajmo sad malo na kulturu i turizam. Kulturnih događanja posebice ljeti ne manjka u Šestanovcu. Imate poprilično dobar program, no koliko ta događanja privlače turiste u mjesto i što ih zadržava?

Imamo kulturno „Šestanovačko ljeto“ i niz drugih događanja koji se odvijaju za vrijeme ljeta, a tako imamo i program „Jesen-zima“ i još druge programe za koje smatramo da upotpunjuju turističku ponudu Šestanovca uz prirodne ljepote i povijesnu baštinu. Na tim se događanjima vidi da je to sinergija i dobra simbioza šestanovačkih gostiju i stanovništva, da se dobro na tim feštama zabavljaju i provode vrijeme svojih godišnjih odmora. Naša turistička zajednica godišnje u Šestanovcu broji negdje oko 15-16 000 noćenja. Pojedini dio turista se veseli takvim događajima kao što su: koncerti, promocije, čak i nekim etno-gastronomskim događanjima gdje se prezentiraju naša autohtona jela, pića, posebni specijaliteti koje jedino tu mogu doživjeti i okusiti.

Dakle, može se reći da je u Šestanovcu živo, posebice ljetnih mjeseci?

Da, živo je i dinamično. Ima neki šušur što se i očekuje u ljetnim mjesecima i to je samo znak rada Turističke zajednice i djelatnika u njoj sa samim lokalnim stanovništvom da nas tako uz neke napore i neka veća glazbena imena posjećuju. Nadam se da ćemo tako nastaviti, pokušati biti još bolji, sadržajniji i zabavniji kao i sama ponuda u Šestanovcu.

Koliko općina koristi EU fondove i koliko od njih ima, ajmo tako reći, pluseva?

Općina Šestanovac zahvaljujući programima Vlade RH i EU fondovima to koristi dobro, što se može vidjeti na izgradnji školske sportske dvorane, koja je išla preko MPOO-a, gospodarske zone, prometne infrastrukture. Znači kontinuirano se ulaže u općinu i razvoj, a programom Vlade RH radi se katastarska izmjera što je i temelj svih budućih razvoja za bilo kakve stvari, ako su riješeni imovinsko-pravni odnosi. Imamo pozitivna iskustva s natječajima i programima Vlade RH, a tako i EU sredstvima koja smo koristili.

Je li Šestanovac dobio ili izgubio nešto s probojem tunela kroz Biokovo?

Opao je promet u smislu putnika koji su u tranzitu, a oni koji trebaju proći kroz Šestanovac, oni će koristiti cestu kroz mjesto. Samim prolaskom autoceste kroz općinu Šestanovac i druga mjesta Dalmatinske zagore vidi se da raste broj noćenja i stvaranja novih perspektiva, tako da ne bi rekao da je tunel loš nego je samo dobro donio cijelom ovom dijelu koji se nalazi u blizini tunela i gravitira tunelu. Šestanovac time nije zakinut već se samo rasteretio onog prometa, koji nije potreban da prolazi kroz Šestanovac.

Suradnja s kolegama načelnicima je poprilično dobra. S kim najbolje surađujete?

Najbolje surađujemo s nama najbližim općinama u okruženju, što je i logično. Susjedi smo i imamo najviše dodirnih točaka. I moramo surađivati, a time i stvarati dobre kolegijalne odnose.

Bliži se polovica Vašeg drugog mandata. Na što ste osobito učinjeno ponosni tijekom ovog vremena i kakvi su daljnji planovi za Šestanovac?

Ponosni smo što se vraća život u školu i vrtić, mlade obitelji. Imamo nekoliko povratničkih obitelji koji su došli izvana, imamo nekih obitelji koji su došli iz drugih gradova u Šestanovac. Znači da tu vide svoju perspektivu. Ponosan sam na izgradnju školske sportske dvorane, koja će stvoriti jednu novu dimenziju u samom središtu Šestanovca i time biti zgrada odnosno projekt koji će u većini slučajeva ujedinjavati i stvarati jedinstvo cijele općine, da će se time pružiti i neki sadržaji za odrasle i djecu. Planiramo raditi novi vrtić, a ponosan sam i na nekoliko uređenih i izgrađenih igrališta za djecu. Imamo jedan od najljepših školskih vrtova, vodimo brigu o okolišu i zaštiti okoliša. Tako se voli svoja domovina, svoj kraj i to je poruka.

RAZGOVARAO: DARKO LONČAR