NA DANAŠNJI DAN: Aleksandar Veliki, Grimm, Mažuranić, Novak, Loren, Istra i Dalmacija, Golik

Na današnji dan 1943. godine ZAVNOH je proglasio vraćanje Istre, Rijeke, kvarnerskih otoka, Zadra, Lastova i Palagruže matici zemlji Hrvatskoj

Aleksandar III. Veliki – 356 pr.n.e.

Aleksandar III. Veliki rođen je na današnji dan 356. pr. n. e. u Makedoniji, u severnoj Grčkoj. Aleksandar je u mladosti stekao svestrano obrazovanje, a podučavao ga je čuveni filozof Aristotel.

Kao zapovjednik udružene vojske grčkih država osvojio je veliko Perzijsko Carstvo, Egipat te s vojskom došao do Indije. Nakon njegove smrti, u 32. godini života, njegovo se carstvo raspalo u ratovima njegovih vojskovođa.

Njegova osvajanja zbližila su grčku i istočnu kulturu, afirmirala načelo univerzalne vlasti i ostavila duboke kulturno-povijesne posljedice u antičkoj povijesti. Nakon Aleksandrove smrti državu su podijelili njegovi nasljednici.

Nasljednici Aleksandra III. Velikogasu njegovi generali – Ptolemej, Lizimah, Seleuk, koji su u međusobnim borbama razdijelili Aleksandrovu golemu državu. Sve do rimskih osvajanja održale su se tri države: Egipat, Sirija i Makedonija.

Jacob Grimm – 1863.

Njemački filolog i književnik Jacob Grimm umro je u Berlinu, 20. rujna 1863. godine,

Studirao je pravo, a radio kao privatni knjižničar. U Göttingenu je s bratom Wilhelmom držao predavanja iz njemačke pravne povijesti. Posebnu ljubav pokazao je prema folklornoj tradiciji.

Njegove povijesne studije obuhvaćaju područje germanske etnografije, kulture u svezi s razvojem i uporabom jezika. Utemeljitelj je germanske filologije. Braća su Grimm sastavila njemački rječnik Deutsches Wörterbuch. To je bio prvi veliki korak u stvaranju standardnog “modernog” njemačkog jezika još od Lutherova prijevoda Biblije s latinskog na njemački.

S bratom Wilhelmom objavljuje pod imenom braća Grimm.

Osim izvornih njemačkih djela, mnoge su izvorne francuske priče ušle u zbirku braće Grimm jer ih je ispričao hugenotski pripovjedač koji je braći bio jedan od glavnih izvora. Današnja izdanja njihovih bajka uglavnom su temeljito pročišćene i zašećerene verzije za djecu; naime, izvorne narodne priče koje su braća skupila nekad se nisu smatrale dječjim pričama. vještice, zlodusi, trolovi i vukovi šuljaju se mračnim šumama oko drevnih sela braće Grimm, kao i kroz podsvijest izoliranih njemačkih gradova-država tog doba.

Ivan Mažuranić, ban pučanin 1873.

Ivan Mažuranić bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar. Ustoličen za bana 20. rujna 1873. postao je prvi ‘ban pučanin’, dakle prvi ban u hrvatskoj povijesti koji nije bio plemićkog porijetla. Najznačajnija je kreativna ličnost Hrvatskoga narodnog preporoda.

Ivan Mažuranić je podupirao Narodnu stranku, no 1862. godine pokreće osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Sklon je oslanjanju na Beč, što ga je i dovelo do banske časti.

Ivan Mažuranić je dopisao XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva velikog epa Osman, a njegovo najveće djelo je grandiozni ep Smrt Smail Age Čengića.

Mažuranić je otac riječi računovodstvo, nosorog, sladoled, veleizdaja, velegrad ili izraza tržišno gospodarstvo.

Vjenceslav Novak – 1905.

Rođen je u doseljeničkoj češkoj obitelji 11. rujna 1859., gdje je majka Senjanka iz doseljene bavarske obitelji. Bio je najugledniji pisac hrvatskog realizma, te su ga zvali hrvatskim Balzacom. Osnovnu i srednju školu je završio u Senju i Gospiću.

Poslije završene preparandije u Zagrebu radi neko vrijeme kao učitelj u Senju. U književnost ulazi 1881. godine pripovijetkom Maca. Napisao je sedam romana. Objavio je tridesetak pripovjedaka, a osim pripovjedne proze piše pjesme, feljtone, dramske pokušaje, recenzije, kritike i rasprave iz muzikologije i muzičke pedagogije.

U svom proznom stvaralaštvu (ponajprije kao pripovjedač) prikazivao je sve slojeve hrvatskog društva. Otkrivao je moralnu i psihološku stranu ljudskog života, bavio se psihologijom ljubavi, roditeljstva, braka. Ponirao je u dušu umjetnika i intelektualaca. Pretežito je slikao tragičnu stranu života, s naglašenom osjećajem za ljudske nevolje te mu se djela odlikuju humanošću i samilošću.

U hrvatsku je književnost uveo novinu: prikaz poniženog malog čovjeka i socijalne teme, često vezane uz velegrad – život gradske sirotinje i siromašnih đaka. Jednu takvu analizu socijalnih, moralnih i psiholoških sastavnica tadašnjega hrvatskoga društva dao je u svom poznatom romanu Posljednji Stipančići. Umro je 20. rujna 1905. godine u Zagrebu.

Sophia Loren, talijanska glumica – 1934.

Sophia Loren, rođena na današnji dan 1934. u Rimu, pravim imenom Sofia Villani Scicolone, talijanska je glumica i dobitnica Oscara, koja je u 1960-ima stekla svjetsku slavu.

Kao dijete smatrala se ružnom djevojkom, ali je kasnije izrasla u ljepoticu. Njena sestra udala se za Romana Mussolinija, sina Benita Mussolinija. Sophia je već s 15 godina otišla tražiti filmske uloge u Rimu, a s plaćom od posla kao model za ilustrirane romantične priče uzdržavala je svoju obitelj.

Nakon malih uloga u filmovima, kao što su Quo Vadis, Sophia je 1957. upoznala starijeg producenta Carla Pontija s kojim se udala na svoj 23. rođendan. Od njega se morala rastaviti kako bi ga spasila od optužbe za bigamiju jer je on već prije bio oženjen, ali je ipak ostala s njim u ljubavnoj vezi.

Kada je 1962. osvojila Oscara za talijansku ratnu dramu La Ciociara, snimljenu po predlošku istoimenog Moravijina romana, postala je prva glumica u povijesti koja ga je dobila izvan engleskog govornog područja.

Godine 1982. odslužila je 18 dana u zatvoru u Italiji zbog neplaćanja poreza. Empire časopis ju je 1995. prozvao 25. najseksi zvijezdom u filmskoj povijesti, a mnogi su ju smatrali privlačnom i nakon što je prešla 60. godinu.

Vraćena Istra i Dalmacija Hrvatskoj – 1943.

Na današnji dan 1943. godine ZAVNOH je proglasio vraćanje Istre, Rijeke, kvarnerskih otoka, Zadra, Lastova i Palagruže matici zemlji Hrvatskoj.

Predsjednik Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske, i prvi predsjednik Narodne Republike Hrvatske Vladimir Nazor, pozivajući se na pravo naroda na samoopredjeljenje, svojom je »Odlukom o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj« od 20. rujna 1943. godine potvrdio Pazinsku odluku o sjedinjenju.

U tom su dokumentu ništavnim proglašeni prethodni ugovori Kraljevine Jugoslavije i tzv. Nezavisne Države Hrvatske s Italijom, kojima su Istra, Dalmacija i otoci pripali Italiji, a hrvatski živalj stavljen u podređen položaj talijanskoj manjini.

Tada je objavljen i proglas kojim se hrvatskom narodu na tom području objavljuje da su oslobođeni od okupatora i sjedinjeni s ostatkom matice zemlje.

Krešo Golik, hrvatski redatelj – 1996.

Krešo Golik rođen je u Fužinama 1922. godine. Osnovnu školu polazio je u Fužinama, a gimnaziju i Grafičku školu u Senju i Zagrebu. Prvotno je bio sportski reporter na Radio Zagrebu te redatelj filmskih pregleda u Jadran filmu. Od 1947. godine profesionalno se bavio filmom.

Prvi cjelovečernji film mu je “Plavi 9”. Slijede “Djevojka i hrast” i “Od 3 do 22” te melodramatske komedije “Imam dvije mame i dva tate” i “Tko pjeva zlo ne misli” koje su kritičari uvrstili među najbolje hrvatske filmove svih vremena. Ostvario je velike uspjehe i u televizijskim filmovima i dramama te posebno serijom “Gruntovčani”. Slična Gruntovčanima, i skoro jednako dobra, bila je i njegova serija “Dirigenti i mužikaši”.

Bio je profesor na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti.