NA DANAŠNJI DAN: Marko Polo, Stephen Hawking, Ivan Gundulić, Galileo Galilei, slapovi Niagare, Ferdo Livadić, Elvis Presley
Stephen Hawking, kozmolog – 1942.
Dana 8. siječnja 1942. u Oxfordu u Velikoj Britaniji rođen je britanski teoretski fizičar i kozmolog Stephen Hawking
Hawking je završio studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio je na Sveučilištu Cambridge. Već 1974. postao je članom Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu. Bio je je profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, istoj onoj katedri na kojoj su nekoć predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te po popularnim pisanim djelima, u kojima iznosi svoje teorije o svemiru općenito. Tu se ubraja i znanstveni bestseler Kratka povijest vremena (A Brief History of Time), koji je zauzeo prvo mjesto na listi bestselera britanskog Sunday Timesa i tamo se zadržao rekordnih 237 tjedana.
U mladosti je obolio od amiotrofične lateralne skleroze (ALS), paralizirajuće bolesti koja uzrokuje slabljenje tjelesnih mišića. Potpuno nepokretan, u kolicima, vremenom je izgubio i sposobnost govora, pa s okolinom komunicirao jedino uz pomoć kompjuterskog sintetizatora glasa.
Marko Polo, mletački trgovac – 1324.
Marko Polo, mletački trgovac poznat po svojim zapisima s putovanja kroz Kinu, umro je 8. siječnja 1324. godine u Veneciji.
Iako oko njegova mjesta rođenja ne postoji dogovor, vjeruje se da je Marko Polo rođen na otoku Korčuli te da obitelj Polo potječe iz grada Korčule. Marko Polo je kao sedamnaestogodišnjak krenuo na putovanje u Kinu s ocem i bratom. Proputovao je mnoge zemlje Dalekog istoka, sve do današnje Burme i Vijetnama, i upoznao mnoge jezike i običaje tih naroda.
U 24 godine prešao je preko 25 000 kilometara i donio u Europu mnoštvo “čudesa”. Knjigu o dogodovštinama sa svog putovanja napisao je u zatvoru, gdje je završio nakon sukoba đenovljanskog i mletačkog brodovlja kod otoka Korčule. Njegova knjiga, talijanskog naslova “Il millione”, treća je najprevođenija i najčitanija knjiga u ljudskoj povijesti nakon Biblije i Kur’ana.
Ivan Gundulić, hrvatski pjesnik i književnik – 1589.
Dana 8. siječnja 1589. rođen je hrvatski pjesnik i književnik Ivan Gundulić. Književni rad Gundulić je započeo pisanjem drama u stihu i, vjerojatno, pjesama.
U predgovoru svoje prve tiskane knjige Pjesni pokorne kralja Davida (Rim, 1621.) svoja mladenačka djela naziva „porodom od tmine“ jer im je svrha bila zabava, tj. ta djela nisu odgovarala protureformacijskoj poetici i ideologiji.
Gundulićeve drame većinom su bile prijevodi s talijanskoga ili scenske adaptacije pripovjednih djela, obrađivale su poznate mitološke i književne teme, a uključivale su glazbu, balet i bogatu scenografiju.
Od dramskih djela sačuvane su Arijadna, Prozerpina ugrabljena od Plutona, Dijana i Armida, dok su Galatea, Posvetilište ljuveno, Čerera, Kleopatra, Adon i Koraljka od Šira izgubljene. Za Dijanu (obrađuje mit o božici Dijani zaljubljenoj u lijepoga mladića Endimiona) i Armidu (tematizira epizodu o Armidi i Rinaldu iz dvadesetoga pjevanja Oslobođenoga Jeruzalema Torquata Tassa) vjerovalo se, zbog kratkoće (svaka ima tek oko 90 stihova), da su samo odlomci, dok Milan Rešetar nije dokazao da je riječ o cjelovitim tekstovima – dramskim prizorima.
Ispjevane su osmercem, uz mjestimičnu upotrebu dvostruko rimovanoga dvanaesterca. Gundulić je najpoznatiji po religioznoj poemi Suze sina razmetnoga, drami Dubravka te povijesno-romantičnom epu Osman, njegovom najznačajnijem djelu. Gundulić je umro u 49. godini nakon dvotjedne bolesti, u Dubrovniku, 8. siječnja 1638. godine.
Galileo Galilei, talijanski znanstvenik – 1642.
Dana 8. siječnja 1642. umro je Galileo Galilei, talijanski matematičar, fizičar i astronom.
Galilei je pronašao zakone slobodnog pada tijela i postavio jednadžbe kosoga hitca, prvi uveo eksperimentalnu metodu i matematičko formuliranje fizikalnih zakona, te na taj način postavio temelje klasične fizike.
Otkrio je cikloidu i njenu primjenu na lukove mostova. Osnovao je balistiku, određujući paraboličku putanju zrna. Konstruirao je prvi termoskop.
Godine 1610.je izradio poznati Galileijev teleskop s uvećanjem od 30x, na temelju već postojećeg koji je imao uvećanje od 5x, i njime otkrio planine na Mjesecu, četiri Jupiterova satelita koji nose i njegovo ime, i zvjezdanu konstrukciju Mliječne staze. Otkrio je i da planet Venera ima iste faze kao i Mjesec.
Otkriveni slapovi Niagare – 1679.
René-Robert Cavelier, Sieur de La Salle, ili Robert de LaSalle (21. studenog 1643 – 19. ožujka 1687) bio je francuski istraživač, a 8.1.1679. otkrio je Niagarine slapove.
Slapovi Niagare predstavljaju niz masivnih vodopada koji se nalaze na rijeci Niagari u istočnom dijelu Sjeverne Amerike, na granici Sjedinjenih Američkih Država i Kanade.
To su zapravo tri odvojena vodopada, ne osobito visoki, ali zato vrlo široki. Sa 168 000 kubnih metara vode u minuti jedni su od najpoznatijih slapova svijeta.
Ferdo Livadić, skladatelj – 1879.
Ferdo Livadić (Celje, 30. svibnja 1799. – Samobor, 8. siječnja 1879) je hrvatski skladatelj, prvi moderni hrvatski skladatelj, začetnik narodnog stila u hrvatskoj glazbi, te jedan od vođa Ilirskoga pokreta, odnosno Hrvatskog narodnog preporoda.
Prvo glazbeno obrazovanje stekao je u samoborskoj školi, gdje mu je učitelj bio Josip Herović, osnivač samoborske puhačke glazbe (1807.). U Zagrebu je nastavio obrazovanje učeći pjevanje i violinu. Livadić je proučavao i skupljao narodno glazbeno blago i koristio ga u svojim skladbama.
On je u svome domu jedne zimske večeri 1833. godine skladao glazbu za prvu i najslavniju hrvatsku budnicu Još Hrvatska ni propala na tekst svoga prijatelja i vođe Ilirskoga pokreta Ljudevita Gaja.
Ferdo Livadić je skladao glazbu više od 40 godina. Iza njega je ostao sačuvan opus od oko 140 hrvatskih popijevaka, desetak slovenskih, 45 njemačkih, 32 crkvene, 40 koračnica za glasovir, 20 plesova i oko dvadeset raznih drugih skladbi. Svojim je djelom otvorio put hrvatskoj nacionalnoj glazbi Vatroslava Lisinskog i Ivana Zajca.
Elvis Presley, američki glazbenik – 1935.
Dana 8. siječnja 1935. godine rođen je Elvis Aaron Presley, američki glazbenik, poznat i kao “kralj rock and rolla”.
Počeo je pjevati još kao trinaestogodišnjak na crkvenim svečanostima i srednjoškolskim priredbama u Memphisu, a pravi je uzlet na glazbenoj sceni doživio 1950.-ih, hitovima “That’s All Right Mama” i “Heartbreak Hotel”.
Note nije poznavao, no to nije predstavljalo prepreku njegovom uspjehu: u dvadesetak godina rada objavio je 97 ploča, a na vrhovima top lista proveo je čak 996 tjedana. Uz talent, svakako je tome pridonijela i Elvisova karizma.
Uspio je zabilježiti i filmske uspjehe, ušao u povijest sa svojim televizijskim nastupima i stekao velika priznanja svojim live koncertima u Las Vegasu. Umro je 16. kolovoza 1977. od srčanog udara. Njegova popularnost nije splasnula ni danas, o čemu svjedoče brojni Elvisovi imitatori diljem svijeta.
….
izvori:
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;
