NA DANAŠNJI DAN: Napoleon Bonaparte, Metel Ožegović, Antun Augustinčić, Panamski kanal, Audrey Hepburn, Margaret Thatcher, Edo Murtić, Josip Broz i Dan vatrogasaca

Dana 4. svibnja 1980. u Ljubljani je umro jugoslavenski političar, državnik i komunistički vođa Josip Broz Tito

1814. – Napoelon na Elbi

Napoleon Bonaparte

Francuski car Napoleon 1814. godine stigao je u Portoferraio na otoku Elbi čime je započelo njegovo zatočeništvo. Nakon što su u ožujku 1814. savezničke trupe osvojile Pariz, Napoleon je vojsci predložio marš na prijestolnicu no naišao je na negodovanje koje je preraslo u pobunu časnika predvođenih Neyem koji je bivšem zapovjedniku poručio kako će vojska slušati svoje generale. Napoleon nije imao druge opcije nego abdicirati što je i napravio 6. travnja. Saveznici su ugovorom u Fontainebleauu Napoleona prognali na otok Elbu nad kojim je dobio suverenitet i pravo zadržavanja carske titule. U svom kratkom boravku na otoku s oko 12.000 stanovnika, Napoleon je organizirao otvaranje rudnika željeza, proveo agrarnu reformu, te čak osnovao malu vojsku i mornaricu.

1814. – Metel Ožegović, preporoditelj

Metel Ožegović

Metel Ožegović (Zagreb, 4. svibnja 1814. – Beč, 9. veljače 1890.), barun, hrvatski političar i preporoditelj iz plemićke obitelji Ožegović Barlabaševački. Tijekom svog života i djelovanja u Varaždinu zalagao se za hrvatski jezik, a 1838. godine utemeljio je narodnu čitaonicu u Varaždinu. Bio je zastupnik Hrvatskog sabora na zajedničkom saboru (1843.-44. i 1847.-48.) gdje je djelovao na obrani političke samostalnosti Hrvatske. Godine 1845. imenovan je tajnikom Ugarske dvorske kancelarije, a 1847. savjetnikom Ugarskog namjesničkog vijeća.Godine 1851. vijećnik je Vrhovnog kasacijskog suda, član Državnog savjeta i tajni savjetnik. Godine 1858. stekao je barunski naslov i kupio vlastelinstvo Bela sa dva dvora i šumom. Odlučno se protivio Hrvatsko-ugarskoj nagodbi iz 1868. godine, a nakon što je ona ipak sklopljena, povukao se iz javnog života. Godine 1839. oženio se groficom Ivanom Sermage († 1878.) s kojom je imao sina Ljudevita, koji je oženio groficu Olgu Erdödy i kćer Idu, koja se udala za štajerskog plemića baruna Alfreda Moscona.

1900. – Antun Augustinčić, hrvatski kipar

Augustinčić, Antun, hrvatski kipar (Klanjec, 4. V. 1900 – Zagreb, 10. V. 1979). Dana 4. svibnja 1900. godine u Klanjcu je rođen hrvatski kipar, likovni pedagog i akademik Antun Augustinčić, jedan od najznačajnijih hrvatskih kipara 20. stoljeća. Augustinčić je svjetski poznat po spomenicima izvedenima širom svijeta, poput Rudara iz Ženeve (ispred zgrade Međunarodnog ureda rada), Vjesnica mira – ispred zgrade Ujedinjenih naroda u New Yorku, Spomenika žrtvama fašizma u Adis Abebi te Spomenika seljačkoj buni u Stubici. Umro je 10. svibnja 1979. godine u Zagrebu. Njegovi posljednji ostatci pohranjeni su u podnožju skulpture Nošenje ranjenika ispred Galerije.

1904. – SAD preuzele gradnju Panamskog kanala

Panamski kanal, uz Sueski kanal jedna od najvažnijih pomorskih arterija svijeta, sagrađen je 1914. godine. Prve ideje o gradnji ovoga kanala javile su se već u 16. stoljeću, no na realizaciju projekta čekalo se sve do 19. stoljeća. Između više prijedloga prihvaćen je projekt Francuza Lessepsa o gradnji kanala u razini mora. Međutim, zbog velike smrtnosti uzrokovane tropskom bolešću, erozije tla, a najviše zbog financijskih skandala – korupcije, Francuzi su napustili gradnju kanala, a posao su 4. svibnja 1904. godine preuzele SAD. Amerikanci nisu samo izgradili kanal, već su napravili i novi projekt po kojem brodovi uplovljavaju uz pomoć brana, jer razina dvaju oceana nije ista.

1929. – Audrey Hepburn, glumica

Audrey Hepburn (Bruxelles, Belgija, 4. svibnja 1929. – Tolochenaz kod Lausanne, Švicarska, 20. siječnja 1993.), filmska i kazališna glumica nagrađena Oscarom, manekenka i humanitarka.

Audrey Hepburn

Rođena je kao Audrey Kathleen Ruston u Bruxellesu i bila je jedino dijete Josepha Victora Anthonya Rustona, irskog bankara, i barunice Elle van Heemstra, pripadnice nizozemske aristokracije čiji su preci bili francuski i engleski kraljevi, a otac bivši guverner Francuske Gvajane. Audreyin je otac tek kasnije svojem prezimenu dodao Hepburn. Zatim joj je ponuđena uloga u filmu Praznik u Rimu s Gregoryem Peckom.

Za svoju je glumu 1953. godine osvojila Oscara za najbolju glumicu. Godinama kasnije, kad ju je Barbara Walters pitala koji je njezin najdraži film, Hepburn je bez oklijevnja odgovorila – Praznik u Rimu, zato što ju je taj film učinio zvijezdom. Postavši jednom od najpopularnijih hollywoodskih atrakcija, Audrey Hepburn je glumila u filmovima s drugim velikim glumcima kao što su Fred Astaire u Smiješnom licu, Humphrey Bogart i Gary Cooper u Ljubavi poslijepodne, George Peppard u Doručku kod Tiffanyja, Cary Grant u Charadeu, Rex Harrison u My Fair Lady, Peter O’Toole u Kako ukrasti milijun i Sean Connery u Robin i Marian.

1979. – Margaret Thatcher postala prva premijerka Velike Britanije

Audrey Hepburn

Dana 4. svibnja 1979. godine Margaret Thatcher postala je prva premijerka Velike Britanije. Zbog svoje ‘tvrde retorike’ poznata i kao Iron Lady (Čelična dama), po zanimanju odvjetnica i kemičarka, Margaret Thatcher 1974. postala je prva predsjednica konzervativne stranke, a potom i prva predsjednica vlade Ujedinjenog Kraljevstva. Na tom se položaju zadržala do 28. studenoga 1990., što je najduži mandat jednog predsjednika vlade Ujedinjenog kraljevstva od 1827. Ostat će zabilježena kao jedna od najkontroverznijih političarki 20. stoljeća, s podjednakim brojem onih koji ju idealiziraju i onih koji je osporavaju i žestoko kritiziraju. Ono što joj, međutim, nitko ne može osporiti jest činjenica da je pokazala više odlučnosti nego bilo koji drugi političar svoje generacije zbog čega je u bliskim odnosima s njom bio i američki predsjednik Ronald Reagan, koji ju je izuzetno cijenio i smatrao svojim najbližim savjetnikom.

1980. – Umro Josip Broz Tito, hrvatski i jugoslavenski političar

Josip Broz Tito

Dana 4. svibnja 1980. u Ljubljani je umro jugoslavenski političar, državnik i komunistički vođa Josip Broz Tito. U ljubljanskoj bolnici Tito je boravio zbog problema s cirkulacijom u nogama. Umro je od gangrene, koju je zadobio nakon amputacije noge. 5. svibnja, dan nakon smrti, specijalnim vlakom iz Ljubljane u Beograd je stigao kovčeg s posmrtnim ostacima doživotnog predsjednika SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije. Sahranjen je 8. svibnja, na Dedinju, u Kući cvijeća, uz prisustvo 209 delegacija iz 127 zemalja, i 700 000 ljudi. Titovu pogrebu prisustvovali su, među ostalima, Saddam Hussein, Jaser Arafat, Leonid Brežnjev, Margaret Thatcher i Helmut Schmidt.

2005. – Edo Murtić, slikar

Edo Murtić (Velika Pisanica, 4. svibnja 1921. – Zagreb, 2. siječnja 2005.), hrvatski slikar, grafički dizajner, kazališni scenograf, akademik.

Rođen je u Velikoj Pisanici kraj Bjelovara. Njegova se obitelj 1925. seli u Zagreb, gdje polazi osnovnu i srednju školu. Studirao je na Akademiji primjenjene umjetnosti. Profesori su mu bili Petar Dobrović i Ljubo Babić.

Prvu samostalnu izložbu imao je 1935. u Zagrebu. Od 1941. sudjeluje u II. svjetskom ratu, a 1943. se uključuje u pokret otpora protiv fašista.

Puno je putovao u inozemstvo, posebno Francusku, SAD i Italiju. Njegovi radovi dobili su međunarodna priznanja.

Ostvario je 150 samostalnih i oko 300 skupnih izložbi na svim kontinentima. Njegova su djela prisutna u većini izvrsnih privatnih i javnih kolekcija po čitavom svijetu. Radio je i kazališnu scenografiju, murale i mozaike.

Dan vatrogasaca

Danas 04.svibnja obilježava se Svjetski dan vatrogasaca, čiji je zaštitnik sv. Florijan. Vatrogasci se bave vatrogasnom djelatnošću, koja uključuje sudjelovanje u provedbi preventivnih mjera zaštite od požara i eksplozija, gašenje požara i spaša­vanje ljudi i imovine ugroženih požarom i eksplozijom, pružanje tehničke pomoći u nezgodama i opasnim situacijama te obavlja­nje i drugih poslova u nesrećama, ekološkim i inim nesrećama. Oni su ti koji spašavaju naš život, našu imovinu, naše šume i naš okoliš izlažući se nevjerojatnim uvjetima rada i istovremeno žrtvujući svoj život.

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr; Wikipedija, https://hr.wikipedia.org

Oglasi