NA DANAŠNJI DAN: Tomaš Mikloušić, Nikola Tesla, Pavao Ritter Vitezović, Vladimir Prelog, Stipe Božić, Charlie Hebdo, pravoslavni Božić

Pavao Ritter Vitezović, književnik, jezikoslovac i povjesničar – 1652.

Prvi hrvatski profesionalni pisac Pavao Ritter Vitezović rodio se 7. siječnja 1652. godine u Senju. Bio je književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik, a nosio je plemićki naslov barun.

Od najveće je važnosti njegov rad na pravopisu i jeziku. Zalagao se da osnova hrvatskog pravopisa bude fonetska tj. da svaki glas ima svoje, uvijek jednako, slovo.

Predlagao je i uporabu dijakritičkih znakova u hrvatskom pravopisu i tako bio ispred svog vremena.

Pokazalo se da je svojim radom bio preteča Ilirskog preporoda.

Tomaš Mikloušić, prosvjetitelj – 1767.

Tomaš (Toma, Tomo) Mikloušić (Miklouschich) (Jastrebarsko, 24. listopada 1767. – Jastrebarsko, 7. siječnja, 1833.) hrvatski je pisac, kulturni djelatnik, dramatik, prevoditelj i prosvjetitelj, važna osobnost književnosti na kajkavskom narječju hrvatskog jezika.

Rođen je od oca Josipa Mikloušića i majke Katarine Antonije Bohema. Studirao je u Gornjem Gradu na gimnaziji, filozofiju na zagrebačkoj akademiji, te teologiju u Pešti. Nakon mlade mise 1790. bio je vjeroučiteljem u Jastrebarskom. Od 12. siječnja 1791. obavljao je u zavičaju pod Okićem i na Plešivici, a potom u Stenjevcu, službu kapelana, zatim službovao je kao profesor gramatike i poetike na zagrebačkoj arhigimnaziji. Od 1805. do 1831. bio je župnik u Stenjevcu, lipnja 1831. premješten je, možda i na vlastitu želju, u svojstvu župnika i vicearhiđakona u Jastrebarsko, gdje je umro.

Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup izabrao je Mikloušića, da prevede Bibliju na hrvatski (kajkavski) jezik. Bilo je to koncem Vrhovčeva života. Mikloušić je tada tražio da ga biskup imenuje kanonikom, ali Vrhovac je ubrzo umro. Nije poznato koje je knjige Svetoga Pisma Mikloušić osobno prevodio na hrvatski, jer su u isto vrijeme na poslu prevođenja sudjelovali i svećenici Ivan Krstitelj Birling, Stjepan Korolija, Ivan Nepomuk Labaš i Ivan Rupert Gusić, ali je kao njegovo djelo poznat evanđelistar Chtejenya y evangeliumii iz 1831. godine. Rad na prevođenju kajkavske Biblije pokušao je kasnije nastaviti Mikloušićev rođak Ignac Kristijanović, jedan od posljednjih zagovornika kajkavskoga narječja kao temelja hrvatskog književnoga jezika.

Na današnji dan 7. siječnja 1943. godine umro Nikola Tesla, hrvatski znanstvenik

Hrvatski znanstvenik i izumitelj Nikola Tesla umro je 7. siječnja 1943. godine u New Yorku, u SAD-u.

Rođen je u mjestu Smiljan kod Gospića, a podrijetlom je Srbin. Uvijek se ponosio srpskim podrijetlom i hrvatskom domovinom. Tesla je studirao tehniku u Pragu, a po završetku studija se zaposlio u telefonskom društvu i priključivao telefone po kućama. Jedno vrijeme je radio i u Budimpešti, a 1884. godine odlazi u New York i postaje američki državljanin.

U SAD-u je Tesla pokrenuo vlastitu tvrtku, Tesla Electric Company, i radio u području elektrotehnike i radiotehnike. Izumio je okretno magnetsko polje i višefazni sustav izmjeničnih struja. Većinu svojih djela ostvario je djelovanjem intuicije. Govorio je 8 jezika, a dobio je 15 počasnih doktorata diljem svijeta.

Vladimir Prelog, hrvatski kemičar i nobelovac -1998.

Dana 7. siječnja 1998. u Zürichu u Švicarskoj umro je Vladimir Prelog, hrvatski i švicarski kemičar i dobitnik Nobelove nagrade za kemiju. Rođen u Sarajevu, nakon razvoda roditelja Prelog se s ocem, hrvatskim povjesničarom Milanom Prelogom, preselio u Hrvatsku.

Kemiju je studirao u Pragu. Nakon doktorata neko je vrijeme radio u Češkoj, a 1934. godine se vratio u Zagreb, gdje je predavao organsku kemiju na Tehničkom fakultetu. Na poziv Lavoslava Ružičke 1941. godine odlazi u Švicarsku zbog tadašnje političke situacije. Područje Prelogovih istraživanja bili su, uglavnom, heterociklički spojevi, alkaloidi, antibiotici. Središnje zanimanje bila mu je stereokemija molekula. Uveo je naziv kemijska topologija za područje stereokemije koja se bavi geometrijskim svojstvima molekula.

Pridonio je objašnjenju strukture stereoida, kinina, strihnina i drugih alkaloida, a sintetizirao je mnoge organske spojeve. Njegovi radovi su pridonijeli razumijevanju naravi enzimatskih reakcija. 1975. godine Prelog je osvojio Nobelovu nagradu za kemiju. Umro je u Zürichu, 7. siječnja 1998. godine, gdje je i kremiran, a 21. rujna 2001. godine njegova urna prenesena je i nakon komemoracije u palači HAZU, čiji je počasni član bio od 1986., svečano položena u grobnicu HAZU na Mirogoju.

Napad na redakciju francuskog satiričnog časopisa “Charlie Hebdo” – 2015.

Dana 7. siječnja 2015. godine dvojica naoružanih napadača upala su u redakciju satiričnog časopisa Charlie Hebdo u Parizu i počela pucati. Ubili su 12 ljudi, uključujući karikaturiste Charba, Cabua, Honoréa, Tignousa i Wolinskog, poduzetnika Bernarda Marisa i dvoje policijskih službenika.

Ranjeno je 11 ljudi, od kojih 4 ozbiljno. Napadači su vikali “Alah je velik” i “Osvetit ćemo Proroka”. Identificirani su kao Saïd Kouachi i Chérif Kouachi, francuska braća muslimani, alžirskog podrijetla. Dan nakon napada, ostatak redakcije Charlie Hebdoa najavio je kako će časopis nastaviti s izlaženjem te će sljedeći broj biti objavljen u milijun primjeraka, naspram uobičajenih 60 000. Nakon napada, frazom “Je suis Charlie / Ja sam Charlie” ljudi diljem svijeta izrazili su sućut obiteljima žrtava, ali i podršku slobodi medija i slobodi izražavanja.

Sljedeći broj Charlie Hebdoa izašao je, kako je bilo i najavljeno, prema uobičajenom rasporedu, ali u 3 milijuna primjeraka, zbog velikog broja zahtjeva iz Francuske i inozemstva. Naslovnica je prikazivala karikaturu proroka Muhameda koji drži natpis na francuskom “Je Suis Charlie” (Ja sam Charlie). Iznad karikature koju potpisuje Luz, stajao je naslov “Sve je oprošteno”.

Hrvatski planinar Stipe Božić prilikom uspona imenovao vrh na Antarktici po Hrvatskoj – 1997.

Godine 1991., kada je Hrvatska primljena u Međunarodnu federaciju planinarskih saveza (UIAA), bila je na 10. mjestu po broju članova, a Hrvat Ivica Piljić vodio je u početnom razdoblju Međunarodnu komisiju sportsko-penjačkih udruga. Na Antarktici postoji vrh Hrvatska, u Andama Zagrebački smjer u stijeni Huandoya, u norveškim stijenama Velebitfjeld, u afričkoj stijeni Kaga Tong smjer Croatica – tako su ih nazvali hrvatski penjači koji su tamo prvi stali svojom nogom.