Okrugli stol u Imotskom: Puškarić: Navodnjavanje odmah, Garac: Svi možemo puno napraviti

Na poziv županijskog vijećnika HSLS-a Tonija Garca u petak je u Imotskom održan okrugli stol na temu „Potencijali u proizvodnji hrane u Zagori“, na kojem su se okupila eminentna imena iz oblasti poljoprivrede

Na poziv županijskog vijećnika HSLS-a Tonija Garca u petak je u Imotskom održan okrugli stol na temu „Potencijali u proizvodnji hrane u Zagori“, na kojem su se okupila eminentna imena iz oblasti poljoprivrede: Anđelko Katavić iz Splitsko-dalmatinske županije, Goran Ćulav iz grada Vrgorca, Marijo Puškarić iz AGRO Puškarić koji je u Imotski potegao čak iz daleke Garešnice, Vedran Pezelj iz OPG Pezelj Trilj i Ferdinand Puljić, domaći stručnjak za poljoprivredu.

Tema je, dakle, bila kako prepoznati i iskoristiti potencijale za proizvodnju hrane u dalmatinskoj Zagori. Garac je kazao kako upravo Zagora ima potencijal u tome da proizvodi hranu. – Dalmatinska Zagora ima veliki potencijal u proizvodnji hrane. Svi možemo puno napraviti. Županija je bitna, ali su ipak najvažniji proizvođači, kazao je Garac.

Katavić je kao pročelnik za EU, gospodarstvo i poljoprivredu u Splitsko-dalmatinskoj županiji kazao kako je bitno imati program upravljanja poljoprivrednim zemljištem te priznao kako ima određenih problema s dokumentacijom kada je u pitanju projekt navodnjavanja imotsko-bekijskog polja. – Bitno je imati program upravljanja poljoprivrednim zemljištem. Imamo 5 programa i 20-tak mjera od asimilacije do okrupnjavanja zemljišta i ekološke proizvodnje kao i široku paletu poljoprivrednih proizvoda. Sufinancirali smo i LAG-ove. Projekt navodnjavanja Imotsko-bekijskog polja moći će se nastaviti ako se sanira brana Ričice. To mora biti prvi cilj i to je projekt od stotinu milijuna kuna. Ima problema u projektnoj dokumentaciji, priznao je Katavić.

Marijo Puškarić uspješan je poduzetnik u svojoj Garešnici. Proizvođač je krumpira i češnjaka. Ozbiljnim biznisom bavi se još od 1996 godine i na sebi drži 25 stalno zaposlenih ljudi. Vjeruje kako je ključ uspjeha u vodi i zato apelira na što hitnije navodnjavanje.

– Da sam čekao državu da mi omogući sustav navodnjavanja, ja danas ne bi bio ovdje. Proizvodnja voća i povrća je izniman rad i predložio bih županiji da što prije riješite to navodnjavanje i stvari krenu na bolje. Poljoprivredno zemljište je bogatstvo. Ako ga želimo imati, moramo ga obrađivati. Ako želite proizvodnju, morate imati kvalitetu i konstantu. Morate se udružiti! Smanjite troškove, povećajte efikasnost, to je budućnost, kazao je Puškarić s imperativom: Navodnjavanje odmah!

Pored Puškarića, Imoćanima se u Pučkom učilištu obratio i Vedran Pezelj iz obiteljskog OPG-a u obližnjem Trilju. – Mi smo mali OPG za velike stvari. Počeli smo s inovacijom. S proizvodnjom jaja počeli smo 2017. Imamo 6 000 nesilica. To je ozbiljna, teška i zahtjevna proizvodnja u kojoj sudjeluje cijela obitelj. Osim koka odlučili smo ući u projekt i s glistama. Radili smo testiranje i to je prošlo odlično. Radimo i sadnice ukrasnog bilja, kazao je Pezelj.

Zadnjih dana u medijima su popularne i vrgoračke jagode, specifične prije svega po svom ukusu. Za sada se dobro drže, imaju potporu i tržište. Goran Ćulav, pročelnik iz Vrgorca kazao je kako su jagode postale brend grada Vrgorca. – Prije 4-5 godina došlo je do sastanka proizvođača s gradom. Tada smo krenuli u priču da se proizvođači ujedine u grupu „Vrgoračke jagode“. Mi smo kao grad pokrenuli zaštitu vrhunske kvalitete odnosno vrgoračku jagodu. Udruga nastupa na tržištu, početna cijena bila joj je 12 kuna, a ove godine trebala bi biti 25 kuna. Gledamo što više ljudi ubaciti u tu kapu, jer jagoda je brend Vrgorca, kazao je Ćulav.

Svi su se složili u tome kako nema čarobnog štapića već da ljudi moraju početi misliti čime će se zapravo baviti. Katavić je jasno kazao: – Ljudima nema poklon bona. OPG-ovci se moraju prijaviti i biti registrirani.

TEKST: DARKO LONČAR
FOTO: HRVOJE GARAC

Oglasi