Potpisan Ugovor o izgradnji luke Omiš

U omiškom hotelu Plaza potpisan Ugovor o izgradnji luke Omiš. Ugovor su potpisali Domagoj Maroević, ravnatelj Lučke uprave Splitsko-dalmatinske županije te u ime odabranog izvođača, Antonio Deranja, direktor TEXO MOLIOR d.o.o., uz nazočnost ministra Olega Butkovića, gradonačelnika Grada Omiša Ive Tomasovića i župana Blaženka Bobana.

Nakon potpisivanja ugovora, novinarima su se obratili župan Blaženko Boban i gradonačelnik Grada Omiša Ivo Tomasović. Župan je zahvalio predsjedniku Vladu Andreju Plenkoviću i Vladi RH te ministru resornog ministarstva prometa i mora, Olegu Butkoviću i njegovim suradnicima koji su pripremili projekt i doveli ga do početka izgradnje. Župan je istaknuo da je skoro trećina ukupnog hrvatskog obalnog pojasa u granicama Splitsko-dalmatinske županije te da s Lučkom upravom rade više projekata izgradnje i uređenja luka i lučica, pristupnih putova i uređenja trgova i šetnica koje mijenjaju vizuru primorskih i otočkih mjesta.

-Već sam ranije govorio kako mi brojni naši stariji sugrađani s otoka mjesta duž naše obale kažu kako se još od vremena Austro-Ugarske nije toliko gradilo kao u zadnje tri-četiri godine. Danas potpisujemo Ugovor o izgradnji jedne od najvećih luka, ne samo u našoj županiji nego i cijeloj Hrvatskoj. Projekt vrijedan gotovo 87 milijuna kuna, od čega je dodijeljeni iznos bespovratnih sredstava viši od 50 milijuna kuna. Ostatak vrijednosti projekta od 30 milijuna kuna financirat će Lučka uprava SDŽ i Splitsko-dalmatinska županija- kazao je župan te dodao;

-Rok izvođenja radova je 42 mjeseca, a dovršenjem ovoga projekta povećat će se kapacitet prihvata plovila u luci, omogućit će se kvalitetnije odvijanje dužobalnog kopnenog prometa u gradu, a sam grad će dobiti novu šetnicu od 12.000 četvornih metara, te prometno rješenje koje će ispraviti postojeću “S” krivinu. Grad Omiš nakon izgradnje ove luke postaje nautičko središte, a znamo da su nautičari čak i u ovo vrijeme pandemije dolazili na našu obalu. Na koncu je župan podsjetio novinare na neke već završene projekte (Stari Grad, Hvar) i one za koje su pripreme u tijeku: Milna, Krilo Jesenice i Bol.

Gradonačelnik Ivo Tomasović nije krio zadovoljstvo konačnim dovršetkom svih pripremnih radnji i današnjim potpisanim Ugovorom.

-Iznimno sam sretan i zadovoljan današnjim potpisivanjem ugovora s izvođačem radova. Zahvaljujem svima iz Vlade RH i resornog ministarstva, kao i županu i Splitsko-dalmatinskoj županiji što smo konačno, uz sve poteškoće ovaj projekt od silnog značaja z a grad Omiš, doveli do početka realizacije. Očekujemo početak radova 15. rujna ove godine. Grad će dovršenjem ovoga projekta dobiti novu vizuru, bit ćemo bolje povezani s otocima, pa i s gradom Splitom, kako bismo izbjegli cestovne gužve, ali o detaljima je prerano govoriti- kazao je Tomasović.

Po realizaciji ovog projekta uspostavit će se i redovita brodska linija Omiš – Postira što će dodatno povezati otok Brač i tako povećati mobilnost otočana te bolju dostupnost obrazovanju, ali i drugim životnim potrebama.

Projektom ‘Uređenje luke Omiš – II. faza izgradnje‘ rekonstruirat će se i dograditi pomorska luka u Omišu. Lokacija zahvata II. faze proteže se od istočnog kraja Fošala prema jugoistoku uz DC8 do Puta Skalica. Planirano proširenje postojeće luke sastoji se od kopnenog dijela i morskog akvatorija te će površina luke biti povećana na gotovo 10.000 m2.

U drugoj fazi izgradnje predviđa se izvedba dužobalnog uređenja obalnog pojasa proširenjem postojeće obale s izvedbom proširenja postojeće prometnice, šetnicom i obalnim zidom za sezonski prihvat plovila ukupne dužine 267 m. Završni radovi druge faze se sastoje od nasipavanja terena do kote kamene posteljice državne ceste te uređenje terena s komunalnim opremanjem i hortikulturnim uređenjem prostora.

Ovaj projekt je dio velikog investicijskog ciklusa ulaganja u otočno povezivanje i obnovu malih primorskih luka kroz koji je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture do sad uložilo gotovo 2 milijarde kuna, najvećim dijelom europskih, ali i državnih sredstava. Svi projekti se financiraju u 100-postotnom iznosu gdje je 85 posto sredstava osigurano iz Kohezijskog fonda, a ostatak se financira iz proračuna Ministarstva.