Pukovnik u miru zabrinut: Srpski kulturni centri djeluju bez nadzora hrvatskih institucija
Pukovnik Hrvatske vojske u miru, informatički stručnjak i branitelj Robert Čulina, uputio je ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek otvoreno pismo u kojem traži veću transparentnost i nadzor nad djelovanjem stranih kulturnih centara u Hrvatskoj, osobito onih koji djeluju pod okriljem institucija Republike Srbije u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Vukovaru.
Otvoreno pismo ministrici kulture
U pismu naslovljenom – Zahtjev za transparentnost i nadzor stranih kulturnih centara u RH – pukovnik Robert Čulina navodi kako razlog njegova obraćanja leži u zabrinutosti da se pod krinkom kulturne suradnje može provoditi prikriveno prikupljanje obavještajnih podataka, industrijska špijunaža i djelovanje usmjereno na destabilizaciju društva.
– Razlog moje zabrinutosti leži u saznanjima kako se u bližnjoj i daljnjoj budućnosti ovakav način „kulturne suradnje“ koristio i kao mjesto prikrivenog prikupljanja obavještajnih podataka u svrhu destabilizacije društva, industrijske špijunaže i slično – stoji u pismu upućenom ministrici Obuljen Koržinek.
Čulina u pismu podsjeća na niz primjera država koje su, kako navodi, koristile kulturne centre za prikriveno djelovanje – od Rusije i Kine, preko Irana i Turske, do bivše SFRJ, čije su diplomatske misije, prema njegovim riječima, često služile kao pokrivalo za rad jugoslavenske Službe državne bezbednosti.
Srbija i obavještajni interes
Posebno upozorava na primjer Republike Srbije, čije institucije i kulturni centri izvan matične države, prema njegovim riječima, mogu imati dvostruku ulogu. Navodi da su u zemljama poput Crne Gore, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije sigurnosne službe povremeno upozoravale kako se srpski kulturni i humanitarni projekti koriste za politički utjecaj, prikupljanje informacija i koordinaciju s proruskim organizacijama. Slične sumnje, tvrdi, postojale su i u zapadnoeuropskim državama, gdje su srpski centri bili pod nadzorom zbog mogućih veza s BIA-om i nacionalističkim skupinama.
Čulina pritom ističe da kulturna suradnja među državama načelno treba doprinositi dijalogu i razumijevanju, ali uz uvjet potpune transparentnosti i usklađenosti s hrvatskim zakonima.
– Suradnja ne bi smjela služiti kao provokacija većinskog stanovništva, osobito imajući u vidu povijesna događanja u posljednjih trideset godina – piše pukovnik u miru.
Šest konkretnih pitanja ministrici
U pismu ministrici kulture postavlja šest izravnih pitanja. Prvo se odnosi na način nadzora nad programima, financiranjem i kadrovskim sastavom kulturnih centara koji djeluju pod pokroviteljstvom stranih vlada. Drugo pitanje traži pojašnjenje postoji li institucionalna koordinacija između Ministarstva kulture, Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova i Sigurnosno-obavještajne agencije u slučajevima kad takvi centri prelaze okvire kulturne suradnje.
Treće pitanje odnosi se na javnu dostupnost programa i projekata srpskih kulturnih centara, a četvrto na objavu podataka o iznosima i oblicima financiranja organizacija poput Srpskog narodnog vijeća i „Prosvjete“. U petom pitanju traži donošenje jasnih kriterija kojima bi se osigurala transparentnost i zaštita hrvatskog kulturnog prostora, dok posljednje pitanje traži pojašnjenje provodi li se sigurnosni nadzor nad događajima, osobama i sadržajima koji bi mogli izazvati revolt građana, osobito braniteljske populacije.
Zaštita kulturnog suvereniteta
– Smisao ovih pitanja nije usmjeren protiv kulturne suradnje, već u smjeru zaštite integriteta hrvatske kulturne politike i sprječavanja mogućnosti da kulturne institucije postanu instrumenti političkog ili ideološkog djelovanja stranih subjekata na teritoriju Republike Hrvatske – zaključuje Robert Čulina.
U završnom dijelu pisma ističe kako očekuje jasan i argumentiran odgovor ministrice te konkretne mjere kojima bi se zaštitio hrvatski kulturni suverenitet i osigurao nadzor nad radom stranih kulturnih centara.
