U Hrvatskoj do 2035. godine više cvijeća, a manje smeća?

Hrvatski sabor raspravlja o prijedlogu Zakona o gospodarenju otpadom

Marko Lukunić/PIXSELL

Sabor raspravlja o Zakonu o gospodarenju otpadom kojim se do 2035. određuju novi, viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada (65 umjesto 50 posto) te novi niži ciljevi za odlaganje otpada (10 posto), no oporba drži da je zakon bez vizije, nedovoljno ambiciozan i ne nudi rješenja.

Tim prijedlogom, koji je pred zastupnicima u prvom čitanju, zabranit će se stavljanje na tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (primjerice slamki, pribora za jelo, štapića za uši), a od 1. siječnja iduće godine i laganih plastičnih vrećica za nošenje.

Izuzetak su, pojasnio je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić, vrlo lagane plastične vrećice koje se koriste isključivo iz higijenskih razloga ili koje služe samo kao primarna ambalaža za rasutu hranu, kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane. Cilj je da u dužem razdoblju imamo održiv sustav te čišću i ekološki zaštićeniju RH, niskougljično društvo do 2050., dodao je.

Zakonskim se prijedlogom, među ostalim, propisuje da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom država i županije, odnosno Grad Zagreb. Propisuju se centri za ponovnu uporabu te nadležnost županijskih upravnih tijela za vođenje evidencija i očevidnika za djelatnosti gospodarenja otpadom, a očevidnik o ukidanju statusa otpada vodi Ministarstvo. Propisuje se postupak vođenja očevidnika o nastanku i tijeku otpada te obveznici njegova vođenja. Utvrđuju se uvjeti i nadležnosti za gospodarenje otpadom iz rudarske industrije. Također se propisuje da su obveznici izrade plana gospodarenja otpadom RH. Propisuju se obaveze proizvođačima proizvoda u okviru proširene odgovornosti i način organiziranja sustava te određuju posebne kategorije otpada za koje se propisuju posebni uvjeti gospodarenja i plaćanje posebnih naknada.

Oglasi