U provjeri lažnih isprava u obrazovanju pronađeno njih 60

Od kada je, prije 18 mjeseci, Ministarstvo znanosti i obrazovanja pokrenulo proces provjere vjerodostojnosti isprava, otkriveno je 27 lažnih diploma i 33 svjedodžbe. Mnogi se pitaju zašto provjera diploma nije pokrenuta i u drugim sustavima, javlja HRT.
Kada je u siječnju prošle godine u “svojem dvorištu”, Ministarstvu obrazovanja, resorna ministrica otkrila osobu koja je zaposlena s lažnom diplomom, odlučila je provjeriti cijeli sustav.
– Mi ćemo sve varalice identificirati i dobit će izvanredni otkaz – najavila je tada Blaženka Divjak.
Ukupno je do sada na provjeru poslano 94 posto isprava. Otkriveno je 60 lažnih isprava, imalo ih je 39 žena i 21 muškarac, a krivotvorene su diplome zagrebačkog, osječkog, splitskog, zadarskog i riječkog sveučilišta te 8 inozemnih. Svi su dobili izvanredni otkaz.
No postavlja se pitanje kako su se uopće mogli zaposliti?
– Prilikom zapošljavanja svaki kandidat donosi kopije, a nakon što je izabran donosi originale. Na tim originalima nije vidljivo, je li diploma lažna – objašnjava Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole, Zagreb.
– Mislim da se radna mjesta u prosvjeti percipiraju kao sigurna i stabilna i ako nije bilo dovoljno sposobnosti i upornosti da se završi studij onda se pribjeglo takvim metodama koje nisu legalne – ističe Ivana Valjak Ilić, prof. njemačkog jezika Srednja škola, Vrbovec.
No po novome se pri zapošljavanju provjerava vjerodostojnost isprave u ustanovi koja je ju je izdala.
– Pa u sustavu obrazovanja se neće više pojaviti, ali će se očito pojavljivati u sustavima koji nisu iskoristili priliku da i oni provjeravaju – kaže Hitrec.
– Zašto je to samo u sustavu obrazovanja, zašto vas nisu pratili i ostali kolege ministri? Meni je žao da se i ostali sustavi nisu provjeravali sustavno, na ovaj način, jer je kod svakog novog zapošljavanja sve jednostavnije – smatra ministrica Divjak.
Upravo to pitaju se prosvjetari – zašto ne i u drugim sustavima?
– To djeluje poput lova na vještice i to pridonosi lošoj slici prosvjetara u javnosti – poručuje Valjak Ilić.
– Predložili smo jedinstven digitalni sustav provjere diploma nacionalnom programu za reforme, no naš prijedlog iako je suvremen, iako predstavlja administrativno i financijsko rasterećenje – nije prihvaćen – otkriva Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja.
Posao je to u koji se do sada nitko nije upustio. Tko zna na koja bismo imena s krivotvorenim diplomama naišli, ali neugodna iznenađenja – baš nitko ne želi. Do tada, izuzev ovih 60, prosvjetarima je kao i inače – obraz čist!