U Splitsko-dalmatinskoj županiji na dan umre sedam osoba potrebitih palijativne skrbi
Ivo Cagalj/PIXSELL U Splitsko-dalmatinskoj županiji u prosjeku na dan umre sedam teških bolesnika kojima je potrebita palijativna skrb, a u Hrvatskoj se iz godine u godinu povećava broj onih kojima je potrebita ta vrsta skrbi, rečeno je u Splitu.
Na okruglom stolu “Palijativna skrb danas u gradu Splitu i Splitsko-dalmatinskoj županiji” predsjednica Hrvatskog društva za palijativnu medicinu Hrvatskoga liječničkog zbora Vlasta Vučevac je istaknula kako Hrvatska kasni u razvoju palijativne skrbi, koju je na ulasku u Europsku uniju trebalo odmah prepoznati kao novi oblik medicine, što se u Hrvatskoj nije dogodilo.
-Godišnje u Hrvatskoj palijativnu skrb u prosjeku potrebuje oko 30.000 osoba, a o toga samo deset posto ih ima palijativnu skrb- upozorila je ističući da je u Hrvatskoj rak najčešći uzrok smrtnosti osoba potrebitih palijativne skrbi.
Vučevac je upozorila da je Alzheimerova bolest, nakon raka, u Hrvatskoj poseban problem za pružanje palijativne skrbi zbog naravi te bolesti.
-U Hrvatskoj je registrirano 80.000 osoba s tom bolesti, ali sigurno ima još toliko neregistriranih- istaknula je.
Kao primjer uspješnog rješavanja problema palijativne skrbi, Vučevac je istaknula Istarsku županiju.
-Suočavajući se s poteškoćama palijativne skrbi, u Istri su se ujedinili županija, grad Pula i biskupija te se zajedno djelujući prevladalo problem palijativne skrbi- rekla je Vučevac.
Predsjednica Udruge za palijativnu skrb u Splitu Linda Veronika ocijenila je kako je u tom gradu potrebno povećati razinu palijativne skrbi.
-Osobi koja se suočava sa smrću treba pomoći da što manje pati, a jednako tako treba pomoći obiteljima takvih bolesnika- rekla je Veronika.
U raspravi su se čula mišljenja kako je previše udruga angažirano na prevladavanju problema palijativne skrbi pa se tako razvodnjavaju učinci u rješavanju tog problema.
