Započeo proces utemeljenja „Geoparka Biokovo-Imotska jezera“ za UNESCO Global Geoparks
Javna ustanova „Park prirode Biokovo“ u zajedničkoj suradnji s Udrugom Geopark Imotska jezera žele pokrenuti inicijativu zajedničke prijave i utemeljenja „Geoparka Biokovo-Imotska jezera“ za UNESCO Global Geoparks sa sjedištem u Imotskom.
U svrhu toga poslali su Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pismo namjere na hrvatskom i engleskom jeziku čime je formalno započeo proces zajedničke prijave za UNESCO Global Geopark.
Njihovo pismo prenosimo u cijelosti.
– Ova naša zajednička inicijativa proizašla je iz činjenice da Park prirode Biokovo i Imotska krajina čine geološki, geomorfološki i krajobrazno jedinstven prostor dinarskog krša, a želja nam je da se zajedničkom prijavom iskoriste potencijali oba područja na dobrobit lokalne zajednice. Na tragu toga Javna ustanova „Park prirode Biokovo“ potpisala je s općinom Zagvozd Sporazum o suradnji na projektu UNESCO Global Geopark, a udruga Geopark Imotska jezera okuplja grad Imotski i općine: Proložac, Podbablje, Zmijavci, Runovići, Lokvičići i Lovreć.
Jedan od glavnih načina poticanja ekonomije i održivog razvoja našeg budućeg UNESCO Geoparka je kroz geoturizam. Geoparkovi svojim aktivnostima privlače veći broj posjetitelja i omogućuju pokretanje različitih proizvodnih i uslužnih djelatnosti koji doprinose socio-ekonomskom razvoju zajednice. Geoparkovima doprinose ne samo geološki zanimljiva mjesta, već i razne druge ekološke, arheološke, povijesne i kulturne znamenitosti, te ih podupiru i u njima aktivno sudjeluju lokalne zajednice koje znaju prepoznati i žele afirmirati svoje geološko, povijesno i kulturno naslijeđe, ponajviše kroz ideju geoturizma.
U nastavku želimo skrenuti pozornost samo na neke veoma važne značajke čitavog ovog područja od iznimne kulturne i prirodne vrijednosti koja obuhvaća veliku raznolikost staništa, vrsta biljaka i životinja, ali isto tako i geološku raznolikost zastupljenu u brojnim geološkim tvorevinama nastalim u različitim razdobljima prošlosti Zemlje.
Područje Parka prirode Biokovo
Biokovo je zbog svoje jedinstvene geomorfologije, iznimne bioraznolikosti i prirodne ljepote krajobraza 1981. godine proglašeno Parkom prirode. Prostire se na površini od 193 km2 i obuhvaća planinski masiv od prijevoja Dupci do Gornjih Igrana, u dužini od oko 30 km. U Parku se jednim dijelom nalazi i Biokovski botanički vrt „Kotišina“ smješten na primorskoj padini Biokova iznad sela Kotišina.
Biokovo je dio planinskog masiva Dinarida i kao takvo ima smjer pružanja SZ-JI. Građu u nižim dijelovima prema moru i na suprotnoj zagorskoj strani čine pretežito eocenske fliške naslage, dok su viši dijelovi oblikovani u mezozojskim karbonatnim sedimentnim stijenama. Podnožje središnjeg dijela Biokova je blago nagnuta zaravan, koja se od mora izdiže do visine od oko 300 m, a s obzirom na to da je oblikovana pretežito u fliškim naslagama plodna je i zelena.
Na taj «zeleni pojas» nastavlja se najimpresivniji dio stijena koje se izdižu u visinu oko 1000 m i kao fasada ograđuju Zagoru od Primorja. Povrh tih stijena pruža se regija koja ima oblik valovite visoravni, široka je oko 3-4 km, karakterizira je bogato razvijen krški reljef, a prema zaleđu se blago i postupno spušta. Biokovom dominiraju ponikve. Neke su izrazito duboke, čak i više od 100 metara. Neke su urušene, dok se neke nastavljaju u duboke jame. Ovaj specifični oblik površinskog krša naziva se mrežasti ili mjesečev krš jer podsjeća na kratere Mjesečeve površine.
Na prvi pogled siromašno i golo Biokovo obiluje biljnim i životinjskim vrstama. Uz mjestimice prašumske šume bukve, jele i crnog dalmatinskog bora, nalazimo velik broj endemskih biljnih vrsta kao npr. biokovsko zvonce (Edraianthus pumilio), biokovska zečina (Centaureabiokovensis), crvenkasta zečina (Centaurea cuspidata) i dr. Životinjski svijet Biokova osebujan je i raznolik, s brojnim endemima i tercijarnim reliktima, a podzemna fauna krije pravo bogatstvo s više od 70 biokovskih endema. Mnoštvo tragova ukazuje na suživot čovjeka i planine, kao što su arheološki ostaci, crkvice, kapelice i pastirski stanovi. Do najvišeg vrha Biokovo Sv. Jure (1762 m) osim planinarskih staza, vodi i cesta duga 23 km, koja je ujedno i najviša asfaltirana cesta u Hrvatskoj.
Područje koje obuhvaća udruga „Geopark Imotska jezera“
Površina ovog područja obuhvaća dio Imotsko-Bekijskog polja unutar RH s krškim stijenama koje ih okružuju sa sjeverne, zapadne i južne strane. Riječ je o tipičnom terenu visokog dinarskog krša, koji je svjetski poznati locus typicus specifične krške morfologije, karakteristične po krškim poljima, jezerima, rijekama, kanjonima, uzvisinama, izvorima, ponorima i špiljama/jamama.
Granice područja zahvaćaju površinski općine Imotski, Proložac, Podbablje, Zmijavce, Lokvičići, Lovreć, Zagvozd i Runoviće.
Imotski kraj bogat je brojnim hidrogeološkim pojavama i fenomenima kakvi se još rijetko gdje mogu naći. Na tako relativno maloj površini formirani su brojni izvori, ponori, estavele, špilje i jame, kao i toliko atraktivne ponikve ovog kraja.
Uz najatraktivnije zaštićene spomenike prirode i fenomene svjetskog značaja Crveno i Modro jezero ističemo i izvor Krčevac koji je za sada jedini potvrđeni lokalitet čovječje ribice u Imotskoj krajini. Stanište je i endemske vrste ribe imotske gaovice (Delminchthys adspersus).
Svakako moramo spomenuti i špilju Zovnjaču u općini Podbablje, nedavno utvrđenu kao važno arheološko i biospeleološko nalazište.
Od ostalih znamenitosti izdvajamo izvor Opačac, rijeku Vrljiku, jezera Ričice, Galipovac, Knezovića i Mamića jezero, Prološko blato, Lokvičićka jezera, Dva oka i brojne druge lokalitete koji su nastajali tijekom dugog geološkog razdoblja neumornim radom vode.
Ihtiofauna Imotskog kraja značajna je i po nekoliko zaštićenih endemskih vrsta, a neke od njih su mekousna pastrva (Salmothymus obtusirostris), basak (Rutilus basak), imotska gaovica (Delminichthys adspersus), makal (Squalius microlepis), ilirski vijun (Cobitis illyrica) i dr.
Općenito, kada govorimo o području koji će obuhvaćati budući Geopark Biokovo-Imotska jezera to je prostor koji osim što plijeni pažnju svojim reljefom i geomorfološkim oblicima, odnosno brojnim krškim fenomenima, krasi veliko bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta uključujući brojne endemske vrste.
Granice budućeg Geoparka Biokovo-Imotska jezera već su utvrđene, a njihova ukupna površina iznosi 431 km2 (Prilog 1.). Do sada su učinjena brojna sustavna i složena geološka istraživanja, provode se monitorinzi, educira se javnost, tiskane su brošure, vodiči, priručnici, edukativni materijali, prospekti i sl. Uz to, u tijeku je izrada zajedničke web stranice Geoparka, kao i izrada i označavanje geo-staza, a kreirana je i zajednička Facebook stranica koja se svakodnevno ažurira.
Budući da smo svjesni velikog potencijala područja na kojem živimo sa svim njegovim značajkama, zajedno smo krenuli u ovaj izazovan projekt s ciljem da postanemo dio međunarodne mreže UNESCO Geoparkova.
U očekivanju Vašeg Pisma potpore našem projektu, srdačno Vas pozdravljamo – poručili su u pismu namjere.
