Dugoraćani ne žele prodaju zemljišta bivše Tvornice ferolegura
Ivo Cagalj/PIXSELL Stanovnici Dugog Rata od Vlade traže da ne proda zemljište bivše Tvornice ferolegura “Dalmacija” tvrtki Projekt Uvali, nego da se utvrdi njezina kaznena odgovornost kao onečišćivača, a općini dopusti sanacija prostora europskim novcem, priopćili su iz Građanske inicijative ZA Dugi Rat.
Peticiju Spasimo Dugi Rat – riješimo se šljake, poslanu Vladi, Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine te DORH-u, prvih je pet dana potpisalo više od dvije i pol tisuće ljudi. Peticija se u nedjelju potpisivala u Dugom Ratu, a građani iz ostalih dijelova zemlje potpisuju je preko interneta.
U priopćenju Građanska inicijativa podsjeća da je Tvornica ferolegura “Dalmacija” u Dugom Ratu srušena 2007., nakon što ju je kupio privatni investitor Projekt Uvala uz obećanje da će uložiti 330 milijuna eura u izgradnju luksuznoga turističkog naselja. Veći dio poluotoka na kojem je zemljište izgrađen je od ferokromove troske i građevinskog otpada. Troska se taložila u moru gotovo jedno stoljeće, ali bila je kompaktna, nataložena u goleme čvrste blokove i smatrana je inertnim otpadom.
Kad je investitor Projekt Uvala kupio dio tvorničkog poluotoka, za sanaciju prostora bilo je potrebno ukloniti stare objekte, a ne zadirati ispod razine platoa. No, ta tvrtka 2009. naručuje novu studiju prema kojoj su velike blokove troske trebali iskopati iz mora i zamijeniti ih drugim materijalom. Bez potrebne dozvole, na državnom zemljištu i pomorskom dobru tvrtka Projekt Uvala tada je “izvršila eksploataciju, smrvivši stare inertne blokove u brda štetnog smeća uz veliku dobit”, tvrde u toj inicijativi.
Podsjećaju i da je Državni inspektorat utvrdio kako je od 2009. do 2011. investitor Projekt Uvala, preko sestrinske tvrtke Colligo, vlasnički i upravljački povezanog društva, neovlašteno eksploatirao vrijedan metal ferokrom te da je prodajom ekstrahiranog metala, sakrivši pravu vrijednost transakcija preko treće tvrtke sestre, ostvario znatne prihode. Osim što je izvlačio vrijednu sirovinu bez potrebnih dozvola i koncesija, to jest obavljao eksploataciju pod krinkom sanacije, investitor je na zemljištu bivše tvornice ostavio 257 tisuća tona troske ili šljake, tvrdi Građanska inicijativa Za Dugi Rat.
U troski kancerogene tvari
Ta inicijativa ističe i kako je utvrđeno da su u toj troski kancerogene tvari – krom šest i policiklički aromatski ugljikovodici koji već deset godina truju Dugoraćane kroz zrak, zemlju i vodu. Dakle, umjesto turističkog naselja, investitor – tvrtka Projekt Uvala načinila je odlagalište kancerogenog otpada, a nakon što se oglušila na nalog države da ga sanira, ta je obveza 2019. prešla na državu, no sanacija do danas nije izvedena, priopćili su iz Građanske inicijative.
-Umjesto da tvrtku Projekt Uvalu kazneno goni, jer nije podigao niti jednu kaznenu prijavu zbog zagađenja već deset godina, DORH sa zagađivačem planira potpisati nagodbu, čime će se toj tvrtki omogućiti kupnja dragocjenoga državnog zemljišta po iznimno niskoj cijeni od 115 eura po metru četvornom- tvrde iz te inicijative.
-Strani investitor Projekt Uvala nema osnivački kapital iz kojeg bi se država mogla naplatiti u nagodbi te posluje s velikim poslovnim gubicima. Jedan od vlasnika u svim navedenim tvrtkama je i Henry Alexander Gwyneth Jones, koji je već pravomoćno osuđen u Velikoj Britaniji zbog malverzacije s nekretninama. Pravi vlasnici nisu poznati, a radi se o fondu i tvrtkama osnovanim u poreznim oazama- stoji u priopćenju Građanske inicijative ZA Dugi Rat.
Ističu da Dugoraćani peticijom, osim povlačenja odluke koja daje suglasnost za bagatelnu prodaju vrijednog zemljišta u prvom redu do mora, od države traže i da se zemljište bivše tvornice daruje općini Dugom Ratu, što je uvjet za povlačenje novca iz europskih fondova predviđenih za sanaciju. Prodaja zemljišta značila bi dokidanje takve mogućnosti. Također ističu da europski novac jamči transparentnost koju dosadašnje postupanje države nema, a posebno jamči da će se na sve raspoložive načine sanacija u konačnici naplatiti od onečišćivača. Kada bi država i provela sanaciju svojim novcem, upitno je na koji bi se način naplatila od investitora. Mnogo je vjerojatnije, zaključuju, da bismo u tom slučaju sanaciju platili sami.
Načelnik Dugog Rata Tonči Bauk ističe pak da je država dosad bila loš gospodar toga dragocjenog zemljišta te kako od nje traže da učini jedino ispravno – da kazneno i financijski sankcionira odgovorne za trenutačno najopasnije onečišćenje u Dalmaciji i da stanovnicima i općini omogući da pomoću europskih fondova saniraju onečišćeno zemljište.
Čim završi s prikupljanjem potpisa, Građanska inicijativa ZA Dugi Rat poslat će peticiju svim mjerodavnim institucijama, kopije peticije poslat će Hrvatskome saboru i predsjedniku Republike, a s razvojem situacije u Dugom Ratu upoznat je i saborski Odbor za zaštitu okoliša i prirode, koji ovaj tjedan nastavlja raspravu o toj problematici.
Na potpisivanju peticije predstavnici Građanske inicijative su istaknuli da će, ako država ne bude imala sluha za njihove zahtjeve, svoju borbu nastaviti dalje pa će o svemu upoznati i institucije Europske unije.
